Prema sedmodnevnoj incidenciji, odnosno broju novozaraženih koronavirusom na milijun stanovnika, Hrvatska je trenutno najgora u Europi. U proteklih tjedan dana kod nas je na milijun ljudi bilo 3.736 novih slučajeva što je, prema tablicama Worldometersa najgora sedmodnevna statistika na Starom kontinentu.
Loše je stanje i u Francuskoj gdje je incidencija 3502 te u Nizozemskoj koja na milijun stanovnika ima 3123 slučajeva.
Što se susjednih zemalja tiče, Slovenija je na osmom mjestu, Srbija na 12., a Bosna i Hercegovina na 20. mjestu.
Za sedam posto nam je porastao i broj smrtnih slučajeva.
Ono što je također zabrinjavajuće jest visoka incidencija pacijenata s COVID-19 koji su hospitalizirani i koji imaju venske tromboze. Radi se čak između 30 i 40 posto hospitaliziranih pacijenata.
Prof. dr. Miljenko Kovačević, predstojnik Klinike za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka i predsjednik Hrvatskog društva za vaskularnu kirurgiju za Novi list je potvrdio kako su i oni uočili da velik broj pacijenata koji su preboljeli koronavirus ima venske tromboze.
Kirurg podsjeća da postoje arterijske i venske tromboze, a kao posljedica COVID-19 vrlo su opsežne komplikacije tromboze vena donjih ekstremiteta ili zdjelice, kao i iste komplikacije u smislu plućnih tromboembolija.
– Prema statistikama inicijalnih izvještaja, s obzirom na dosta kratko vrijeme u kojem se stručnjaci bave ovom problematikom, pokazuje se vrlo visoka incidencija pacijenata s COVID-19 koji su hospitalizirani i koji imaju venske tromboze. Radi se o 30 do 40 posto pacijenata i to je ogroman broj. Također, vidjeli smo kod pacijenata koji su se oporavili od bolesti i više nisu infektivni, da nam dolaze s post-COVID sindromom kod kojeg se susreću komplikacije kao što su venske tromboze i plućne embolije. Dakle, to se ne događa samo u trenutku kada imamo manifestnu bolest s dominantno respiratornim simptomima, nego i poslije, istaknuo je Kovačević.
S druge strane, arterijske tromboze su, prema njegovim riječima, puno manje izražene te se po aktualnim statistikama javljaju u jedan do dva posto pacijenata hospitaliziranih zbog COVID-a.
– To su izrazito teški slučajevi, a sam uzrok nastanka razlikuje se od tromboza drugog uzroka. Radi se o tome da koronavirus po svojoj prirodi sa svojim vezanjem na endotel krvnih žila izaziva sistemsku upalu i pritom se oslobađaju protrombogeni čimbenici – navodi za Novi list.
Kod venskih tromboza terapija je konzervativna, s direktnim oralnim koagulansima ili martefarinom, a kod teških oblika plućne embolije uključuju se razni tipovi potpore, od respiratorne preko postavljanja na ECMO uređaj do endovaskularne ili kirurške aspiracije tromba iz plućnih arterija.
- Bolesnici u kojih se razvijaju arterijske tromboze imaju vrlo težak oblik bolesti pa je i razumljiv loš rezultat u liječenju. Kod venske tromboze rezultati su, ako ne dođe do fatalne plućne embolije, puno bolji i vrlo rijetko se dešavaju daljnje komplikacije - poručio je ugledni liječnik.
