Nakon sjednice Vladinog Znanstvenog savjeta vezanog uz koronakrizu dr. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević“ poručila je kako se nalazimo na prekretnici gdje moramo pokazati ozbiljnost kakvu smo pokazivali na početku epidemije.
Isto, tako poručila je kako nitko od stručnjaka nije za uvođenje strogog lockdowna jer smatraju da bi ljudi psihički teško podnijeli novo zaključavanje i ono ne bi donijelo učinak kao u prvoj fazi. Iznijela i vrlo zabrinjavajući podatak da je u njezinoj klinici umrlo čak 10 posto pacijenata koji bili hospitalizirani zbog Covida, a sličan je smrtni ishod, kaže, i u drugim bolnicama.
- Sad smo definitivno na prekretnici. U prvom valu smo bili među najboljima u svijetu, uspjeli smo naći dobar model kojim smo sveli broj inficiranih na minimum. To nam je omogućilo dugo toplo ljeto gdje je bilo zaraženih ali bez velikih posljedica. I sad je jako bitno da se opet uozbiljimo jer Hrvati mogu sve kad hoće. Moramo se odgovorno ponašati, nositi maske, držati distancu i izbjegavati visoko rizične situacije kao što su javna okupljanja i ona privatna. Treba neko vrijeme s tim stati – apelirala je Markotić.
Podsjeća kako sadašnja situacija nije neočekivana te da se u Hrvatskoj ne događa ništa drugačije i novo nego što je u ostatku cijele Europe i u ostalom dijelu svijeta.
- Trebali bismo naći način kako da ne bude jako visoki eksponencijalni rast. I dalje treba biti jasna komunikacija, a jednostavne mjere mogu pomoći. Ljudima treba beskonačno objašnjavati. Nitko nije za prečvrste mjere i stroge "lockdowne", no oni koji u javnosti iznose stavove, a koji nisu bazirani na struci i nečemu što je osnovano na znanju i iskustvu, trebaju biti vrlo oprezni. Nisu niti svjesni koju štetu mogu napraviti za opći zdravstveni sustav i stanje ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim državama - kazala je.
Navodi kako je ljeti taj broj bio mnogo manje opasan, nego što je sada u zimskom razdoblju.
- Ako uzmemo Kliniku za infektivne bolesti, negdje 10 posto ljudi koji su bili hospitalizirani, završili su sa smrtnim ishodom. Nije sam broj inficiranih glavna komponenta. Ljeti je taj viši broj bio manje opasan nego sad, sad viši brojevi rezultiraju težim oblikom bolesti. Definitivno nije dobro licitirati koliko je smrtnost prihvatljiva ili neprihvatljiva, svaki život je vrijedan i za svaki se vrijedi boriti. Svaki koji se izgubi je poraz za sve nas – poručila je.
Navela je i da će se ići s postepenim mjerama koje mogu pomoći i koje su prihvatljive.
- Bitno je sačuvati rizičnu populaciju. Teško je objasniti neke stvari mlađima koji u većini slučajeva imaju blaži oblik bolesti, ali nisu sami na svijetu i nisu u getima, nego se kreću među ostalim ljudima. Sve smo dosad odlično odigrali, sad je pitanje hoćemo li sve pokvariti. Ove brojke zadnjih 7-10 dana su zadnje upozorenje da shvatimo da se treba odgovorno ponašati - rekla je Markotić.
Kazala je kako su na sastanku analizirali različite znanstvene pristupe te da će vidjeti što je od toga u praksi iskoristivo.
Govoreći o cjepivu profesorica Andrea Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković kazala je da su mnoga u istražnoj fazi.
- Iako postoji realna šansa da cjepivo bude odobreno do kraja godine, cijepljenje populacije neće početi odmah. Ići će se postepeno, najprije zdravstveni radnici, a potom ugroženi dio populacije, zatim opće stanovništvo. Treća faza što se tiče cjepiva ide dobro, a na temelju prve i druge smo optimistični. Trebamo svi shvatiti da moramo poštivati epidemiološke mjere, dodala je.
Na pitanje kada će se početi s cijepljenjem, rekla je da u slučaju da se odobri cjepivo do kraja godine, treba pričekati mjesec-dva dok počnu stizati prve doze. Potom će početi cijepljenje, ali se ne može očekivati da će se to odnositi na cijelu populaciju.