Slučaj zadarskog nasilnika Darka Kovačevića, zvanog Daruvarac, koji je pušten na slobodu zbog isteka maksimalnog pritvorskog roka od šest mjeseci, otvorio je Pandorinu kutiju iz koje su ispuzali svi demoni nelogičnosti hrvatskih zakona, rada tužiteljstva, ali i straha pri suočenju sa zlostavljačima svih vrsta, piše Glas Slavonije.
Nakon što je objavljena ispovijest najbolje prijateljice premlaćene Zadranke, koja je kobnoga dana svjedočila mučnom iživljavanju, a u kojoj navodi da je molila šeficu kafića da joj da mobitel da pozove policiju, na što je dobila negativan odgovor, postavlja se pitanje kako to da djevojci nitko nije pomogao i kako to da za nepomaganje ne postoji kazna.
Prijateljica pretučene Zadranke je, između ostalog, ustvrdila kako je vlasnica kafića čitavo vrijeme stajala na vratima i nije je pustila da uđe i pomogne najboljoj prijateljici koju je Daruvarac masakrirao na podu, sve dok to nije zapečatio udarcem nogom u glavu. Daruvarčev kum navodno je otišao u toalet i kada se vratio rekao da žrtva i Kovačević samo mirno pričaju, te je pojačao glazbu.
Glas Slavonije navodi da se u Osijeku dogodilo da je ženu bivši suprug tukao na balkonu i ubio je, dok su stanari okolnih zgrada gledali što se događa. Ni tada nitko nije otišao pomoći, ali su ljudi bar nazvali policiju.
U Kaznenom zakonu postoji članak u kojem se navodi da tko ne pruži pomoć osobi u životnoj opasnosti, iako je to mogao učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Izvanredni profesor na osječkom Pravnom fakultetu i stručnjak za kezneno pravo dr. sc. Igor Vuletić kaže da je nepružanje pomoći kazneno djelo samo ako je situacija takva da možete pružiti pomoć bez da sebe dovedete u opasnost.
- Jedino ste to obvezni činiti, bez obzira na opasnost za sebe, ako ste tzv. garant, ako ste iz nekog razloga dužni osobi pomoći, a to može biti zato što ste s njom prirodno povezani, što mogu biti brat, sestra, mama, tata, bračni i izvanbračni drug, no to djelo inače načelno traži da to možete učiniti bez opasnosti za sebe. Međutim, ako netko sprječava da se žrtvi pomogne, onda je on sudionik, pomagatelj, ili čak supočinitelj u kaznenom djelu. Onda mu ona pomaže time što otklanja mogućnost da policija dođe, ako je takva bila situacija. Ta osoba u tom slučaja stvara uvjete da se žrtvu premlaćuje. Primjerice, ako idete ulicom i vidite da netko nekoga tuče, uvijek imate pravo umiješati se. Kod toga možete tog nekog trećeg i usmrtiti, ako je to jedini način da on prestane i možete se pozvati na nužnu obranu, jer ste branili drugoga. No, vi to niste dužni učiniti izuzev ako za tu osobu ne garantirate. Nisam vidio spis zadarskog predmeta, pa se ograđujem. Ovako, iz medija, možda se može postaviti pitanje je li kvalifikacija preblago postavljena, odnosno je li trebalo ići na pokušaj ubojstva. Ali ne želim o tome špekulirati dok predmet ne bude pravomoćno dovršen - kaže osječki pravni stručnjak.
Jednakog mišljenja je i odvjetnik Ljubo Pavasović Visković.
- Nitko nije dužan pomagati osobi koja se nađe u nasilnoj situaciji. Međutim, ako netko pokušava pomoći, a druga osoba ga u tome sprječava, tada se tu radi o pomaganju u kaznenom djelu - kaže Pavasović Visković odgovarajući na hipotetsko pitanje u vezi pomoći žrtvama nasilja.
Zakonski okviri prešutno dopuštaju nasilje, odnosno nema tog članka u kojem bi slučajni očevidac bio "dužan" i obvezan pomoći žrtvi, pa makar ona u mukama pred njima umirala. Pravni stručnjaci jednoglasni su u tome da je u zadarskom slučaju postavljena kriva kvalifikacija djela, odnosno da je tužiteljstvo trebalo podignuti kaznenu prijavu protiv Daruvarca zbog pokušaja ubojstva. Međutim, glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić te je kritike u utorak odbacio.
Zadarsko odvjetništvo odreagiralo je tako da je krenulo u utvrđivanje novih činjenica oko događaja u kafiću u kojem se nasilje zbilo. - Ovo državno odvjetništvo naložilo je provođenje izvida vezano za događanja u cafe baru tijekom inkriminiranog događaja, kratko je na upit Glasa Slavonije odgovorio zadarski općinski državni odvjetnik Ivan Škara.
Postavljalo se i pitanje je li puštanje preglasne glazbe kako se ne bi čuli vrisci žrtve neki oblik pomaganja napadaču, no pravni stručnjaci kažu kako bi se moralo dokazati da je netko pustio glazbu baš zbog tog razloga da pomogne napadaču, kao i da tužiteljstvo za to mora imati konkretne dokaze, što je izuzetno teško.