Mjere koje je Vlada poduzela za spašavanje radnih mjesta i poticaji za ova tri mjeseca su trenutni maksimum, to je naša realnost, ali svi bismo trebali biti svjesni da će problemi početi tek nakon toga. Potpuno je jasno da od ove turističke sezone nema ništa, vjerovati u drugačiji rasplet je znanstvena fantastika, kaže direktor biogradske „Ilirije“ Goran Ražnjević.
-Vlada radi što može, pokazala je da ima rješenja za travanj, svibanj i lipanj, potpore od 3.250 odnosno 4.000 kuna po radniku, odgoda naplate poreza, te plaćanje PDV-a tek po naplati su dobre odluke. Međutim, treba biti i oprezan, jer tek treba vidjeti kako će u praksi ići primjena tih mjera. Ali, bojim se da Hrvatska nema trajno rješenje, pogotovo za turizam od kojega ove godine neće biti ništa, a to je 20 posto nacionalnog BDP-a, upozorava Ražnjević.
Do kraja veljače „Ilirija“ je radila normalno, ali su potom zatvoreni svi hoteli i ugostiteljski objekti, a ostala je otvorena samo marina u Biogradu. Pad prihoda do konca ožujka ipak je narastao na 10 posto i to zbog toga što je ožujak završen s padom od čak 70 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ražnjevićeve procjene za ovo ljeto su crne:
-U travnju bismo mogli imati pad od 70, u svibnju od 80, a u lipnju čak 90 posto. Zaključno s prvom polovinom godine, prihodi će nam biti oko 34-40 posto lanjskih, a na nivou godine svega 20-25 posto. Problemi će početi 1. srpnja i neće prestati do travnja 2021. godine čak i da broj oboljelih od koronavirusa svedemo na 10! Turisti jednostavno neće doći, zdravstvene kontrole će se morati nastaviti. Turizam je prvi stradao, a posljednji će se oporaviti, smatra Ražnjević očekujući da bi oporavak turizma iz 1. svibnja iduće godine bio odlična vijest.
Direktor „Ilirije“ procjenjuje da „temeljna mogućnost oporavka leži u opsežnom oživljavanju poljoprivrede i prehrambene industrije“ i da je Hrvatskoj to šansa za spas.
-Ono što mi možemo, to smo i poduzeli: naša marina radi jer svima nama u turizmu sada je primarni zadatak očuvati imovinu i spasiti što je moguće veći broj radnih mjesta. U ovu smo krizu ušli s 264 zaposlena i sve ćemo napraviti da njen kraj sačekamo s istim brojem zaposlenih, zaključuje Goran Ražnjević.
