Ilirija i Biograd u borbi za zemljište od 25 milijuna eura: Vrhovni sud ukinuo presude u korist Ilirije! Ključan dokument nestao na Općinskom sudu!

Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio je reviziju Grada Biograda i ukinuo drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu kojom se hotelijerskoj kući Ilirija iz Biograda dozvoljava upis vlasništva na 48.705 kvadratnih metara atraktivnog građevinskog zemljišta u Biogradu, čija se vrijednost procjenjuje na oko 25 milijuna eura. Vrhovni sud je naložio vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje koje bi u ožujku trebalo početi na Trgovačkom sudu u Zadru.

Riječ je o deset godina dugom sudskom sporu između Ilirije i Grada Biograda oko vlasništva nad gotovo 5 hektara zemljišta na području Solina gdje Ilirija ima svoj teniski centar. Spor je 2012. godine pokrenula Ilirija tužeći Grad Biograd da se prilikom nove izmjere 2006. godine neovlašteno upisao na polovicu njihovog zemljišta, no Grad Biograd je odgovorio protutužbom tvrdeći da Ilirija uopće nema pravo na to zemljište i da je jedini njegov vlasnik u stopostonom dijelu zapravo Grad Biograd. 

Sporno zemljište našlo se u vlasništvu Ilirije temeljem Zakona o vlasništvu i drugi stvarnim pravima nakon što je tijekom privatizacije društvenog vlasništva uvršteno u temeljni kapital nove tvrtke. Grad Biograd međutim tvrdi da zemljište nije smjelo biti uneseno u temeljni kapital tvrtke jer Ilirija sporno zemljište, koje je dobila na trajno korištenje od bivše Skupštine općine Biograd, nikad nije privela ugovorenoj svrsi. Naime, ugovorom iz 1988. između Skupštine i prednika Ilirije d.d., Ilirija je morala u roku tri godine na predmetnom zemljištu izgraditi teniski centar i prateće objekte, no kako Ilirija to nije napravila, Grad Biograd je 1996. utvrdio da do ispunjenja ugovora nije došlo, odnosno da je prestalo pravo korištenja, te traže od suda brisanje prava korištenja u korist Ilirije i upis Grada Biograda u vlasništvo nad svih 4,8 hektara. Međutim, dokumentacija koju je Grad Biograd predao Općinskom sudu u Biogradu je netragom nestala i zemljište nikad nije plombirano, a gradonačelnik Biograda Ivana Knez tvrdi da je dokumentaciju netko namjerno uništio.

Ivan Knez, gradonačelnik Biograda
 

Jure Miskovic/Cropix

- Presuda Vrhovnog suda za nas znači pobjedu, ali pobjedu bez likovanja. Moja je namjera bila i ostala sačuvati gradsko zemljište od otimanja, jer smatram da je to zemljište vlasništvo svi građana ovoga grada. Zbog ovoga spora sam godinama bio izložen napadima, kritikama i javnom pogovoru da želim uništiti našu najveću turističku kuću i da kočim turistički razvoj Biograda. Nikad nikome nisam sprječavao razvoj, ali isto tako nikad nisam dozvolio da se nešto što pripada Gradu tako lako otima. Sud je donosio odluke kao da je privatni sud, a ne kao da treba objektivno sagledati sve raspoložive dokaze, što je Vrhovni sud konačno utvrdio – kaže gradonačelnik Biograda koji je uvjeren da će u ponovljenom postupku na Trgovačkom sudu u Zadru presuda na koncu biti u korist Grada Biograda.

- Od nove izmjere 2006. Grad Biograd je bio upisan kao vlasnik polovice zemljišta, ali nikad zbog toga nije sprječavao ili dovodio u pitanje gospodarenje tim zemljište od strane Ilirije. Nije mi to namjera ni sada raditi. Ako Ilirija bude htjela to zemljište, može ga imati, ali će za to trebati platiti – kaže Knez.

Lokacija na kojoj je zemljište nalazi se u građevinskoj zoni turističke namjene. Prije nekoliko godina Ilirija je tu namjeravala graditi svoj prvi hotel s pet zvjezdica, ali je upravo zbog spora oko zemljišta Grad Biograd odbio njihov zahtjev za izmjenom prostornog plana. Vrijednost kvadratnog metra na lokaciji usred borove šume u prvom redu do mora danas se procjenjuje na oko 500 eura, što znači da bi cijela parcela mogla vrijediti oko 25 milijuna eura.

- Veliki je to novac, ali o tome, o prodaji i iznosima, zasad je prerano govoriti. Pred nama je novi sudski postupak i ja sam uvjeren da ćemo ga dobiti – ističe biogradski gradonačelnik.

U pobjedu na ponovljenom suđenju uvjerena je i Ilirija. Goran Ražnjević, predsjednik uprave i većinski vlasnik ove ugledne biogradske turističke kuće, nije htio komentirati odluku Vrhovnog suda. 

- Sudske odluke više ne komentiram, ali uopće nemam dvojbe da ćemo na ponovljenom suđenju dobiti. To zemljište ne možemo izgubiti – ponovio je Ražnjević i za detalje nas uputio na odvjetnika Branimira Zoricu, nekadašnjeg suca Općinskog suda u Biogradu i Županijskog suda u Zadru, koji zastupa Iliriju u ovom dugogodišnjem sporu.

- Sramotno je što Grad Biograd inzistira na tužbi. Vrhovni sud je ukinuo pravomoćnu presudu jer se tvrdi da Ilirija zemljište koje joj je bilo dato na trajno korištenje nije privela svrsi. To je takav apsurd da nemam što reći. Svi u Biogradu znaju da je Ilirija još prije rata izgradila teniske terene, njih dvadeset, koji su i danas na istom mjestu – kazao nam je odvjetnik Zorica.

Na pitanje zašto je Jerolim Uroda, tadašnji gradonačelnik Biograda, 1996. tražio raskidanje ugovora s Ilirijom ako je zemljište bilo privedeno svrsi, Zorica nam je rekao da to pitamo Urodu. Za Knezove tvrdnje da je dokumentacija Grada Biograda o raskidu ugovora s Ilirijom nestala s Općinskog suda, rekao je da o tome ne zna ništa.

- U ponovljenom postupku mi ćemo ne 100, nego 150 posto dobiti. Baš me zanima kako će Grad Biograd dokazati da Ilirija nije zemljište privela svrsi, odnosno da na Solinama ne postoje teniski tereni – pomalo je ironičan bio Zorica.

Predsjednik Uprave Ilirije Goran Ražnjević

Jure Miskovic/Cropix

Zastupnik Grada Biograda, odvjetnik Marin Birkić, kaže da odluka Vrhovnog suda ne ide u prilog ni Iliriji ni Gradu Biogradu.

- U presudi Vrhovnog suda jasno se navodi da Ilirija zemljište nije privela svrsi u roku tri godine, ali ne temeljem odluke tadašnjeg Gradskog vijeća Biograda iz 1996., nego na temelju Zakona o građevinskom zemljištu koji je tada bio na snazi. Ilirija, naime, u roku tri godine nije ispunila uvjete ugovora iz ožujka 1988. odnosno, nije prema Provedbenom urbanističkom planu izgradila niz sadržaja koje je trebala na tom području, kao što su ugostiteljsko-zabavni centar, kružni trg, vidikovac, razna spremišta i slično. Oni su izgradili teniske terene, ali to je bio samo dio onoga na što su se ugovorom obvezali da će izgraditi. Samim time, po sili zakona, u ožujku 1991. stvoreni su uvjeti za raskid ugovora, a ne u srpnju 1996. kada gradonačelnik Uroda od Općinskog suda u Biogradu traži brisanje prava korištenja Ilirije i traži upis Grada na tih 4,8 hektara – kaže Birkić i dodaje.

- To rješenje Grada Biograda je došlo na Općinski sud, dokument je primljen i pečatiran, ali nikada nije proveden. Zašto, to nije pitanje za nas, ali je činjenica da ga na sudu nigdje nema. Štoviše, predsjednik Županijskog suda u Zadru Antun Klišmanić je 2008. naložio obnovu tog sudskog spisa, kako bi nakon obnove sud mogao odlučiti o prijedlogu za brisanje prava korištenja, ali do te rekonstrukcije do danas nije došlo – naglašava Birkić.

Na kraju svog rješenja Vrhovni sud piše: "U ponovljenom postupku potrebno je utvrditi činjenice odlučne za primjenu materijalnog prava u smislu izloženog pravnog shvaćanja ovog suda, nakon čega će biti moguće donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom sporu". Uputa Vrhovnog suda odnosi se na njegovo sljedeće shvaćanje: "Do prestanka prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta moglo je doći po samom zakonu u okolnostima kada korisnik nije u određenom roku izgradio predviđenu građevinu ili nije na njoj izveo znatnije radove. Prestankom prava korištenja raskida se po samom zakonu i ugovor o međusobnim pravima i obvezama koji su općina i korisnik kojem je odnosno zemljište dano na korištenje prethodno sklopili."

Kako će završiti spor oko prava na zemljište vrijedno 187 milijuna kuna između Ilirije i Grada Biograda, nezahvalno je prognozirati poznajući ćudljiv karakter naših sudova, ali zapanjujuća je činjenica da se ni policija, ni DORH i ni Uskok u ovu priču dosad nisu uključili.