StoryEditor
4 kantunaARHEOLOŠKA SENZACIJA

Na gradilištu hotela u centru Zadra pronašli kip božice Venere star 1800 godina! ‘Bila je visoka oko dva metra i stajala je u atriju urbane vile‘

Piše Ivica Nevešćanin
14. siječnja 2022. - 19:20

Visoka oko metra, sačuvana od koljena do ispod grudi, izrađena od mramora i stara oko 1800 godina. Tako bi se telegrafski mogao opisati kip božice Venere pronađen na gradilištu budućeg hotela u središtu Zadra.

- Akademik Nenad Cambi, naš najveći stručnjak za antiku, smatra da je najvjerojatnije riječ o kipu božice Venere. Njena puna visina bila je negdje oko dva metra i vjerojatno se nalazila na nekom postamentu u atriju ove urbane antičke vile u kojoj se sada nalazimo – govori Smiljan Gluščević, voditelj arheološkim istraživanja na Poljani Požarišće gdje tvrtka Albergo, na mjestu srušene derutne kuće kupljene od Grada Zadra, planira podići mali luksuzni hotel. Kip Venere pronađen je na dubini od neka dva metra, a u neposrednoj blizini otkriveni su i kameni ulomci velikog podnožja najvjerojatnije bunarske krune.

- Ovakvi primjeri antičke plastike jako su rijetki kod nas. Sličan ostatak nekog Venerinog kipa postoji u Arheološkom muzeju u Splitu, kaže akademik Cambi, tako da smo očito pronašli jedan vrlo vrijedan i rijedak kip, o kojem će se više znati nakon njegovog čišćenja i konzervacije – dodaje Gluščević.

image
Kip Venere nakon čišćenja
Smiljan Gluščević
image
Dr. sc. Smiljan Gluščević
Jure Miskovic/Cropix

Čim je Venera izvađena iz zemlje arheolozima je bilo jasno da su otkrili 'arheološku senzaciju'. Odmah je izdvojena od drugih artefakta i prebačena u depo Zavičajnog muzeja u Biogradu s kojim je potpisan dogovor o deponiranju svih nalaza na istražnoj lokaciji. Smiljan Gluščević ističe da je pronađeni kip zanimljiv i po nekoliko detalja na njemu.

- Na lijevoj nozi jae ostatak, odnosno odlomljeni dio nečije ruke, na desnoj bedri kao da su otisci nečijih prstiju. Blizu prepona su također vide neki „otisci”, kao i na dijelu tijela ispod prsiju... Arheološka analiza bi trebala objasniti te stvari, no akademik Cambi smatra da dio ruke na lijevoj nozi najvjerojatnije pripada bogu Merkuru s kojim se Venera ikonografski često povezuje. Ovo su sve, naglašavam, preliminarna saznanja, no nedvojbeno je riječ o posebnom nalazu i kipu koji bi bilo lijepo sutra javno prezentirati u sklopu novog objekta, kaže Glušević koji nam je protumačio i arheološki kontekst u kojem je pronađena Venera.

image
Kip Venere u zemlji
Smiljan Gluščević
image
Crno bijeli mozaik
Smiljan Gluščević

- Ona je dakle najvjerojatnije bila jedna od skulptura iz atrija ove antičke urbane vile. Uokolo mjesta gdje smo je pronašli otkrili smo i mramorni pod površine od oko 80 kvadratnih metara. On se proširuje prema istoku, jugu i sjeveru tako da prave dimenzije tog centralnog dijela vile zapravo ne znamo. No s obzirom na druge nalaze - 11 metara dugi kanal za slivne vode, ostatke antičkog zida koji je bio obložen sivim mramornim pločicama, te ostatke crno-bijelog mozaika u površini od neka četiri kvadratna metra - možemo reći da se radi o bogatoj urbanoj vili između drugog i četvrtog stoljeća, koja je vrlo vjerojatno imala kat.

image
Jure Miskovic/Cropix
image
Jure Miskovic/Cropix

Položaj vile i detalji mozaika poklapaju se s rezultatima istraživanja profesora Borisa Ilakovca prije 60 godina. On je prije gradnje susjedne zgrade Božidara Rašice, istraživao temelje zgrada srušenih u razaranju tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Profesor Ilakovac je na tom mjestu pronašao dvije vile u nizu, međusobno su se dodirivale vanjskim zidovima, i imale su identičan mozaični ukras u atriju. Sve nam to govori da je ovdje, stotinu metara od antičkog Foruma, postojao niz reprezentativnih stambenih objekata koji je kasnije, moguće u ranom srednjem vijeku, porušen i koji se tek sad otkriva u svojoj punoj ljepoti. Otkrili smo i nekoliko srednjovjekovnih zidova, ali o njihovoj interpretaciji je zasad prerano govoriti. Ovo je dokaz kontinuiteta urbanog života na zadarskom poluotoku, ove su se vile po svemu sudeći nalazile unutar antičkih insula, nastalih moguće i prije Krista, te podijeljene cardima i decumanima kuda prolaze i današnje ulice u ovom dijelu grada prosječnih dimenzija 40 puta 20 metara – objašnjava Gluščević.

image
Antički kanal za slivne vode
Smiljan Gluščević
image
Centralni otvor kanala s kamenom krunom
Smiljan Gluščević

Zanimljivi su i drugi pronalasci, ulomci antičke i bizantske keramike koji su najvjerojatnije tu dospjeli između četvrtog i šestog stoljeća. Isto tako nađeni su ulomci luksuzne stolne keramike iz sjeverne Afrike koji ne pripadaju vremenu prije trećeg 3. st., a neke bi se preliminarno mogli datirati i u 4. odnosno 5. stoljeće. Svi bi se ti artefaktu, ako vlasnici dobiju dozvole, i ako to bude njihova želja, mogli naći u vitrini budućeg hotela.

- O tome je teško govoriti jer to ne ovisi o meni, već konzervatorima i investitorima ovog objekta. Kao arheolog volio bih vidjeti u jednom takvom hotelu vitrinu s nalazima, da se vidi genius loci, povijesna slojevitost mjesta, a mislim da bi to bilo atraktivno i za posjetitelje. Osim toga, smatram da bi se i pronađeni ostaci mozaika mogli „srolati”, izvaditi i negdje prezentirati jer danas za tako nešto postoji razvijena tehnika – naglašava naš sugovornik.

Konačnu riječ dat će struka, odnosno konzervatori, koji će investitorima nakon arheološkog izvještaja odrediti uvjete zaštite lokacije i gradnje. Odnosno što će ostati zatrpano pod zemljom, a što će možda biti prezentirano.

- Mi arheolozi bi uvijek htjeli da se sve vidi, ali znamo da to nije moguće, pogotovo u gradovima kao što je Zadar, gdje na svakom pedlju zemlje imate arheološko nalazište – zaključuje Smiljan Gluščević.

image
Dr. sc. Smiljan Gluščević
 
Jure Miskovic/Cropix

GLUŠČEVIĆ VODIO IZVLAČENJE APOKSIOMENA

Smiljan Gluščević bivši je ravnatelj zadarskog Arheološkog muzeja, stručnjak za antiku, jedan od naših najznačajnijih podvodnih istraživača. Sve do odlaska u mirovinu prije pet godina, vodio je terenska istraživanja po cijeloj jadranskoj obali i otocima. Gluščević je bio prvi profesionalno zaposleni podvodni arheolog u bivšoj Jugoslaviji, voditelj međunarodnog tima za izvlačenje Apoksiomena u moru kod Lošinja i jedini je hrvatski član znanstvenog odbora "Archaeologia Maritima Mediterranea", uglednog međunarodnog časopisa podvodne arheologije koji izlazi u Pisi i Rimu. Kako krunu svog istraživačkog, pedagoškog i akademskog rada, prije tri godine je objavio prvi hrvatski sveučilišni udžbenik iz podvodne arheologije. Posao na Požarištu radio je za privatnu arheološku tvrtku Arheologija Art iz Zadra.

 

image
Jure Miskovic/Cropix
 

ANTIČKO 'CENTRALNO GRIJANJE'

Među brojnim ulomcima keramike pronađenim u kanalu za slivne vode, Gluščević je otkrio i veću količinu tzv. tubula, šuplje keramičke cigle koje su služile kao cijevi „centralnog grijanja” u antičkim vilama. Tubuli su se slagali unutar zida i kroz njih je prolazio topli zrak koji je zagrijavao zgradu, što dovoljno govori o luksuzu u kojem su tadašnji Zadrani uživali u svojim vilama s pogledom na more.

 

item - id = 1159320
related id = 0 -> 1082247
related id = 1 -> 1079398
17. siječanj 2022 15:31