Godine 129. prije Krista, vojska pod vodstvom rimskog konzula Gaja Sempronija Tuditana pokorila je dužobalni prostor od rijeke Raše u Istri do rijeke Krke na istoku kojeg su naseljavali Liburni. Uspostava ”Pax Romana” na području Ilirika sa sobom je donio prednosti života u najvećem svjetskom carstvu. U narednih nekoliko stoljeća izgrađene su brojen prometnice i zasnovani mnogi gradovi, a jedan od njih, nastao uz obalu na mjestu nekadašnjeg liburnskog naselja, bio je Jader. Zbog odličnog zemljopisnog i prometnog položaja, na raskrižju puteva, Jader je brzo postao važan rimski grad na istočnoj obali Jadrana. Svoj utjecaj je nesmetano širio sve do barbarskih prodora krajem četvrtog i tijekom petog stoljeća. Kao utvrđeni grad, antički je Zadar u dobroj mjeri ostao sačuvan, no njegova bliska okolica teško je stradala u razuzdanim pohodima gotskih, ali i drugih plemena sa sjevera Europe, o čemu se danas razmjerno malo zna.
Kako je mogao izgledati život u tim danas prigradskim naseljima, poput Dikla, u doba kasne antike, djelomično nam otkrivaju arheološka istraživanja koja su završena u sklopu izgradnje projekta aglomeracije. Na dijelu trase cjevovoda za novu vodovodnu i kanalizacijsku mrežu u ulici Put Njivice, arheolozi su na površini od nekih dvjesto četvornih metara otkrili kompleks zidova i prostorija, ostatke nekadašnjih zgrada, o kojima se dosad ništa nije znalo. Među ostacima zidova pronađeni su brojni predmeti od keramike, stakla i metala te jedinstvena prostorija popločana tegulama za koju nitko od stručnjaka zasad nema objašnjenje zašto je napravljena i čemu je služila.
- Prva istraživanja na ovom dijelu Dikla vodio je kolega Ivo Fadić 1985. godine. Tada je pronađen veliki crno-bijeli mozaik od nekih 30 kvadrata na kojem su bile izgorene grede i sloj slomljenih tegula debeo 30 centimetara. Pretpostavlja se da je bila riječ o antičkom mozaiku na koji je u trenutku rušenja kuće pao zapaljeni krov s crjepovima. Iduće istraživanje u Diklu vođeno je 2018. godine, također na Putu njivica, kada su otkriveni ostaci vrlo dugačkog antičkog zida danas vidljivi u tlocrtu ispod dvije stambene zgrade. Kako je i u prvom i u drugom slučaju bila riječ o zaštitnim arheološkim radovima zbog potrebe izgradnje javne infrastrukture, nismo nikad uspjeli upoznati širi kontekst antičkog naselja na tom mjestu. Sada smo prvi put uspjeli dobiti nešto širu sliku, ali opet nedovoljnu da bi donosili neke čvršće zaključke – kaže nam Smiljan Gluščević, ugledni zadarski arheolog, koji je u ime tvrtke Felis Catus iz Šibenika bio angažiran na arheološkim radovima kod poznate konobe ”Taverna”.
Radovi su trajali dva mjeseca, a izvođeni su točno u širini koridora trase cjevovoda od neka četiri metra i u dužini od pedesetak metara. Otkriveni zidovi su zapravo ostaci antičke ”ville rustice” ili ”ville maritime” koja se spuštala sve do mora i ispred koje je vjerojatno bila mala lučica s privezištem za brodove.
- Život u antici je u Diklu bio dosta aktivan, uglavnom su tu bile ugodne kuće za život rimske vlastele koje su imale ladanjski i gospodarski dio. Pronašli smo brojne staklene i keramičke ulomke lijepih posuda i neke metalne predmete, poput igle, ali nastavak crno-bijelog mozaika kojeg je opisao kolega Fadić nažalost nismo. Vjerojatno se nije poklopio s našom trasom – kaže Gluščević.
Arheolozi su pronašli 14 zidova i deset prostorija različitih dimenzija i sve to na udaljenosti 30 metara od mora. Da je bila riječ o kućama dobrostojećih rimskih građana, govore i pronađeni ostaci elemenata podnog grijanja te mramornih pločica koje ilustriraju luksuzu koji je vlasnik mogao sebi priuštiti.
- Riječ je o ‘kompleksu‘ dimenzija otprilike 50 puta 50 metara koji ide od mora uz ”Tavernu” prema današnjem igralištu (Zgon), a jednim dijelom se proteže i prema staroj jezgri Dikla koja je od naših iskopina udaljena nekih 70 metara. Na tom se prostoru očito odvijao intenzivan život, sve do provale Gota ili nekih drugih plemena, krajem četvrtog ili tijekom petog stoljeća. Na to upućuje i velika cisterna za vodu koju smo pronašli, ali i cijeli niz zidova i prostorija koje su s vremenom bile pregrađivane. Zbog vrlo malog istraženog fragmenta ukupne građevine točnu namjenu nije im moguće utvrditi, ali način gradnje i njihove dimenzije nam govore da se radilo o velikim zgradama rimskih bogataša – naglašava Gluščević.
Tragovi života u Diklu postoje još iz prapovijesti. Prilikom produbljivanja mandrača u blizini ”Taverne” prije desetak godina, iz mora su slučajno izvađeni predmeti koji vjerojatno pripadaju željeznom dobu. Dokaz je to da je more nekada bilo niže, ali i da je kontinuitet života u Diklu postojao stoljećima prije nego što je prekinut provalom barbarskih plemena, kada se većina stanovništva najvjerojatnije skrila u obližnji Zadar.
Ipak najveće iznenađenje ovih zaštitnih istraživanja bilo je otkriće prostorije od desetak kvadrata između temelja jedne ”ville rustice” koja je bila popločana četvrtastim tegulama, sačuvanim u jako dobrom stanju.
- Osobno nešto slično nikad nisam vidio, ni u praksi ni u literaturi. Poslao sam slike kolegama u Hrvatskoj i Italiji, ali ni njima nešto takvo nije poznato. Tegule su položene na razini temelja i vjerojatno su služile kao neka vrsta izolacije. Na njima nismo pronašli pečat ili oznaku radionice, sačuvano je samo jedno slovo A. U svakom slučaju jedinstven pronalazak – kaže Smiljan Gluščević.
Prostorija s tegulama, kao i druge prostorije i zidovi otkriveni u ovoj kratkoj arheološkoj kampanji, već sutra će biti potpuno poništeni. Naime, točno na mjestu ostataka antičke vila prolaze cjevovodi. Cijevi se polažu na dva metra, a nalazi su otkriveni na dubini od 1,4 metra. Pronalasci koji barem malo rasvjetljavaju život antičkog Dikla tako će biti trajno uništeni, ali ipak arheološki zabilježeni kao novi kamenčić u mozaiku bogate zadarske prošlosti.
