Najrazorniju kritiku rada Marija Pešića, bivšeg predsjednika Općinskog suda u Zadru, nenamjerno je ispisala njegova aktualna nasljednica Jadranka Nižić-Peroš. Naime, nakon što je Pešić suspendiran zbog USKOK-ove optužnice za zloupotrebu položaja i ovlasti, Nižić-Peroš je kao vršiteljica dužnosti provela inventuru stanja svih odjela Općinskog suda. Zatečeno stanje je, prema objavljenim podacima, više nego alarmantno.
U tri i pol godine svog mandata predsjednik Pešić je uspio napraviti takav funkcionalni nered i reputacijsku štetu zadarskom sudu da će za povratak u neko normalno stanje trebati proći godine rada. Redovnog i prekovremenog. I to istih onih sudaca, sudskih savjetnika i službenika koji su skoro četiri godine bili maltretirani njegovim suludim odlukama.
Zbog toga, a dijelom i zbog sramotno niskih primanja, otkaz na Općinskom sudu dalo je preko 50 sudskih službenika, a dio sudaca otišao je u prijevremenu mirovinu. Kad se tome pridoda potpuno promašeno i dokazano neefikasno Pešićevo povezivanje Prekršajnog i Kaznenog odjela, što je uostalom iniciralo val pobune sudaca i sudskih službenika protiv predsjednika, nije pretjerano zaključiti kako bi sudac Pešić mogao ostati upamćen kao jedan od najvećih štetočina u povijesti zadarskog pravosuđa.
Kao ilustracija njegove ”volje za destrukciju” mogu poslužiti skandalozni podaci iz Zemljišnoknjižnog odjela koji je iza Pešića ostao zatrpan s više od 6700 neriješenih predmeta, od čega je gotovo 3000 prigovora u postupcima obnove zemljišnih knjiga starih i do sedam godina. Zahvaljujući tome, kako nam tvrde upućeni izvori, ZK odjel zadarskog Općinskog suda potonuo je među najgore u Hrvatskoj!
Jadranka Nižić-Peroš sutkinja je od 2003. godine, bila je predsjednica bivšeg Prekršajnog suda, a zadnjih šest godina radi kao sutkinja na Parničnom odjelu. Novinari je poznaju kao članicu izbornih povjerenstava na lokalnim i nacionalnim izborima, a među kolegama uživa glas kao samozatajna i odgovorna osoba te izuzetna organizatorica. Na dužnost vršiteljice dužnosti predsjednika suda imenovao ju je predsjednik Županijskog suda u Zadru istog dana, 23. siječnja, kad je DSV razriješio i suspendirao Pešića.
Vaš izvještaj o zatečenom broju neriješenih predmeta i kadrovskom stanju na Općinskom sudu nakon odlaska predsjednika Pešića, šokantan je dokaz kako sudsku upravu ne treba voditi. Jeste li uspjeli pohvatati sve konce?
- Ne bih se vraćala na to vrijeme, niti želim kritizirati nečiji rad. Znamo tko je bio ovdje prije mene. Mi smo samo iznijeli brojke i druge pokazatelje zatečenog stanja, a situacija na sudu detaljno je opisana u obrazloženju i izmjenama Godišnjeg rasporeda poslova (GRP). U prvih desetak dana pokušala sam pohvatati stanje i vidjeti što bi trebalo odmah napraviti. Puno ljudi je otišlo sa suda zbog raznoraznih razloga, čak 50 ljudi je dalo otkaz, no mi smo počeli raspisivati nove oglase i javne natječaje i kandidati se na njih javljaju. Od kad sam došla sigurno je 12 ili 13 novih službenika zaposleno.
Je li način rada predsjednika Pešića doveo u pitanje funkcioniranje suda?
- Apsolutno.
Na što konkretno mislite?
- Na nekim odjelima, kao što su Kazneni i Parnični, nisu veliki zaostaci s obzirom na nedavni štrajk službenika i ”bijeli štrajk” sudaca. Ti zaostaci, kažem, nisu alarmantni, prije bih rekla normalni s obzirom na situaciju. Međutim, veliki problem se pojavio na Zemljišnoknjižnom odjelu. Tamo stanje stvarno nije dobro. Problemi postoje i u pisarnicama na Parničnom i Ovršnom odjelu. To su više službenički poslovi gdje se zbog nedostatka kadra nakupilo nekoliko tisuća predmeta.
Na Ovršnom odjelu imamo oko 4000 riješenih predmeta, međutim postoji više od tisuću prijedloga za nastavak postupaka. Takve postupke smiju raditi samo suci i sudski savjetnici, što znači da će oko 30 posto tih riješenih predmeta oživjeti.
Najgore je ipak na ZK odjelu. Odvjetnici se godinama žale da im za najobičniju upis treba najmanje šest mjeseci. U vrijeme predsjednika Rogića takve su se stvari rješavale unutar 24 sata? Kako se tada moglo, a danas ne može? Zašto se ZK odjel toliko urušio?
- Što je predsjednik Rogić radio da dođe do toga ne znam...
No pokazao je da se može. Nakon njega je izgleda išlo samo na gore...
- Kao parnična sutkinja nisam toliko pratila taj dio rada suda.
Spominjete rekordne brojke zaostalih predmeta na ZK odjelu. Grad Zadar, ali i cijela županija, praktički funkcioniraju na poslovima s nekretninama. Više od trećine gradskog proračuna puni se iz tog izvora. Nakon Zagreba smo najdinamičnije tržište nekretnina u Hrvatskoj na kojem se godišnje okreću milijarde. U takvoj sredini ZK odjeli moraju funkcionirati brzo i savršeno, a ovdje je potpuno devastiran...
- Tko je i što radio i zašto je došlo do ove situacije, teško je reći. Zaista smatram da stvari mogu biti puno bolje, ali trenutna situacija je takva da je ZK odjel u Zadru s brojnim zaostacima u radu. A to tako ne treba biti. I ja znam da postoje ZK odjeli na drugim sudovima gdje stranke sve što trebaju dobiju u roku jednog ili dva dana, što je po meni normalno.
Dosadašnji voditelj ZK odjela, sudac Vladimir Rončević, kako se može pročitati u vašem GRP-u, nije se nijednom u ove tri i pol godine požalio predsjedniku Pešiću, nije tražio njegovu pomoć, niti je signalizirao da ima nekih problema. Naprotiv, dopustio je da problem nabuja i da se odjel uruši.
- Smatram da je ZK odjel izuzetno bitan i da je tu došlo do zaostataka do kojih apsolutno nije trebalo doći. Prema planu Ministarstva pravosuđa i uprave za obnovu zemljišnih knjiga, na tim je poslovima bio angažiran određeni broj referenata, no zbog neriješenih prigovora obnova zemljišnih knjiga je praktički zaustavljena zadnje četiri godine.
Što ste poduzeli da to promijenite?
- Imamo 18 otvorenih postupaka obnove zemljišnih knjiga. Na tim obnovama je prije radio jedan savjetnik jedan dan, i pritom su se na istim obnovama mijenjali i savjetnici i ZK referenti. Vladao je totalni nered. Još uvijek detektiramo pravo stanje u obnovama, ali već sada znamo da je uistinu loše. Za određenu obnovu nije bilo određen jedan savjetnik i jedan ZK referent tako da se zna čija je čestica na redu, nego je to bilo kaotično. Sada smo uveli praksu da svaka obnova zemljišnih knjiga ima jednog savjetnika i jednog ZK referenta. Savjetnici na tim predmetima rade pet dana u tjednu.
Kadrovski ste dakle morali pojačati ZK odjel?
- Šest sudskih savjetnika je povučeno s ostalih odjela, s tim da smo birali savjetnike s iskustvom i rasporedili ih na obnovu pojedinih zemljišnih knjiga.
Makli ste suca Rončevića i za šeficu ZK odjela postavili Anu Mišlov, bivšu predsjednicu suda. Ona je dobila posao čišćenja Augijevih štala, što se može shvatiti i kao kazna?
- Anu Mišlov jako cijenim kao izvrsnog suca. Kad je bila predsjednica vodila je ZK odjel i sada je to nastavila. Istina, dobila je najteži posao, ali ona odgovorno radi i mi razmišljamo slično. Nikome nisam promijenila posao prije nego što sam s njim razgovarala.
Uz tih 18 otvorenih, koliko još zemljišnih knjiga čeka na obnovu?
- Mislim još 15 koje su, prema elaboratu Katastra, spremne za otvaranje još od 2017. One su sad nažalost na čekanju. Smatram da je obnova zemljišnih knjiga prioritet. Kad je obnova otvorena, a imate urednu dokumentaciju, dođete na ročište, upišete se kao vlasnik, postupak se zatvori i vi uskoro dobijete vlasnički list. Riješili ste problem vlasništva uz razmjerno mali trošak. Međutim, ako obnova nije otvorena, a želite utvrdi vlasništvo, morate ići u parnični postupak koji je dugotrajan, skup, ima mogućnost revizije, a parnični suci se iscrpljuju. Umjesto da se to brzo i jeftino riješi kroz obnovu. Zato su obnove bitne jer dajemo svakom građaninu mogućnost da riješi svoje ZK stanje na brz i jednostavan način. To je po meni poanta suda. A ne da mi, kao zadnjih dana, dolaze stranke i mole me da im riješim prigovor iz 2017. godine. U zemlji članici Europske unije 2024. godine nešto takvo ne mora se događati!
Bili ste na sastanku kod ministra pravosuđa Ivana Malenice, jeste li tražili pomoć?
- Poseban naglasak našeg sastanka je bio na obnovi zemljišnih knjiga. Pazite, od 2016. godine imali smo 2790 prigovora koji se nisu rješavali. Primam stranke koje i od 2017. čekaju da se donese odluka po prigovoru. Potpuno ih razumijem, jer se obnova bez riješenih prigovora ne može završiti. To je nedopustivo. Te su stvari trebali raditi u Zemljišniku. Kako međutim nisu, mi smo te prigovore podijeli svim sucima. Suci i zapisničari sada su dostatno opterećeni jer još uče raditi u novom informatičkom sustavu (ZIS) kako bi rješavali prigovore. Svaki sudac je dobio između 200 i 400 prigovora. Želimo najprije riješiti starije prigovore kako bi otvorene zemljišne knjige što prije zatvorili. Naime, ako prigovor nije riješen, znači da se još uvijek ne može imati povjerenje u zemljišne knjige. Zato smo prioritet stavili na rješavanje prigovora.
Prema vašoj procjeni, kada bi se stanje u Zemljišniku moglo normalizirati?
- Neke su obnove otvorene 2010. i još nisu nažalost riješene. Računam da će nam trebati dvije do tri godine da se zemljišne knjige zatvore do kraja. Pazite, imamo još oko 50.000 neraspravljenih čestica, i to samo u otvorenim knjigama. Savjetnici po normi dnevno moraju raspraviti 24 čestice, što je jako teško i rijetko tko to ostvari. Koliko će dakle trebati vremena teško je reći.
Kaos na Općinskom sudu počeo je Pešićevim spajanjem Prekršajnog i Kaznenog odjela. Bio je to neuspio eksperiment kojeg je u početku podržao i predsjednik Županijskog suda Željko Đerđ. Dok je Đerđ shvatio grešku, povratka više nije bilo, a nezadovoljstvo je eruptiralo. Vi ste odmah razdvojili te odjele i vratili ih na početne postavke. Zašto spajanje nije bilo dobro rješenje?
- Ukratko, zbog svega. Kad sam se kao bivša predsjednica Prekršajnog suda htjela prebaciti na parnice, znam dobro koliko mi je trebalo i vremena i volje da to savladam jer smatram da je parnica zahtjevna. Treba puno učiti, a za to trebate vremena. Ako nekoga tko ima preko 60 godina i cijeli život radi na prekršajima želite na silu prebaciti na parnice, pitanje je kakvu kvalitetu taj sudac može dati strankama. Trebalo je vidjeti koji suci žele premještaj, gledati da to budu mlađi, motivirani suci koji će tome pristupiti entuzijastično. A ne pod prisilom, znajući da stariji suci sigurno neće moći ostvariti normu, pa ih onda zbog neispunjene norme izlagati stegovnim postupcima.
Nisu bili zadovoljni ni odvjetnici. Predsjednik zadarskog odvjetničkog zbora Branimir Zorica čak je bio uputio javni apel s namjerom da se nešto promijeni?
- Nisu bili zadovoljni ni odvjetnici jer su im predmeti stajali ili su dobili suce koji nisu ništa znali, jer nisu ni mogli znati. Zamislite suca koji cijeli život radi na prekršajima i sad dođe na parnicu gdje dobije metarski spis na kojem se radilo deset godina! Za takve ”transfere” potrebno je vrijeme uhodavanja i stjecanja novih znanja. Takvi se poslovi ne mogu prelamati preko koljena.
Kakvo je sad stanje na Prekršajnom odjelu? Neki su suci zbog premještaja otišli u mirovinu, a neki na dugotrajna bolovanja...
- To mi je strašno žao. Otišli su neki kvalitetni ljudi, i suci i savjetnici, koji su mogli još puno dati, i zato sada pokušavamo napraviti sve što je u našoj moći da stvari popravimo.
Vaš se prethodnik pokazao iznimno talentiranim za kreiranje kaosa prilikom izrade Godišnjeg rasporeda poslova. Ne samo da je neprirodno ispremiješao suce i sudske službenike, i tako dodatno otežao unutrašnje funkcioniranja suda, nego je i teško narušio međuljudske odnose. Kako to mislite riješiti?
- Prije izmjena GRP pokušala sam sa svim razgovarati. Dobila sam na koncu nekoliko prigovora, dva od strane sudaca i dva od strane sudskih službenika. Bila sam maksimalno transparentna. Njihove prigovore odbio je predsjednik Đerđ.
Bivši Pešićev glasnogovornik, sudac Josip Dušević, žalio se zbog premještaja na Pag?
- Sudac Dušević je postao sudac u lipnju prošle godine. Živi u Ljupču, dakle do Paga ima 35 kilometara, 15 kilometara manje nego suci koji žive u Zadru. Kad me 2021. godine bivši predsjednik zamolio da idem raditi na Pag ja sam to prihvatila bez prigovora i deset mjeseci bila sam voditelj službe, dok predsjednik na to mjesto nije rasporedio drugu sutkinju. I nikad se nisam žalila. Ovdje najmlađi sudac, koji se tek treba dokazati, oko toga radi problem. Nekakav red se ipak mora znati.
Jeste li kroz provedenu inventuru iza vašeg prethodnika otkrili neke sumnje na nova kaznena djela? Jeste li imali razloga za kaznene ili neke druge prijave?
- Za sada nismo, uz napomenu da još uvijek analiziramo cijelu situaciju i zatečeno stanje. Ukoliko nađemo nešto što treba prijaviti to ćemo istog trena i napraviti.
Znači li to da dosad niste imali takvih sumnji ili imate sumnje ali još niste do kraja utvrdili činjenice?
- Još uvijek radimo analizu postojećeg stanja. Ukoliko se nešto pojavi što treba prijaviti, mi smo sud, ako mi nećemo prijaviti, tko će?
Što su provedeni nadzori viših sudova i pravosudnih tijela utvrdili o Pešićevom radu? Jesu li vam rezultati nadzora bili smjernica i za vaše odluke?
- Sigurno da jesu u nekim segmentima, ali mislim da sam ja još dublje ušla u neke stvari i rad pojedinih odjela iz temelja promijenila. Ne želim nikoga optuživati za zaostatke, ali se ti zaostaci trebaju riješiti. Nema potrebe da budemo na lošem glasu.
Zadnjih nekoliko godina nije bilo tako loše u odnosu na statističke podatke koji idu prema Ministarstvu pravosuđa i mislim da je tu dijelom nastao problem. Naime, Ministarstvo kao mjerilo uspješnog rada suda traži broj riješenih i neriješenih predmeta. Ako si u tome loš, onda to trebaš popraviti. A ako trebaš zadovoljiti statistiku, svi se na to fokusiraju. Međutim, postoje predmeti koji ne ulaze u statistiku, primjerice prigovori na obnovi zemljišnih knjiga, na kojima se nije radilo. Forsirala se statistika, a nisu se rješavali pravi problemi.
Prema GRP-u nedostaje vam devet sudaca?
- Pet sudaca čeka sjednicu DSV-a i trebaju biti izabrani. Pokušavam apelirati da se biraju savjetnici s dužim stažem koji su formirani kao suci. Imamo metodologiju za izradu ocjene sudaca, ali ta metodologija nekada ne pokazuje stvaran rad, pa na kraju ispadne da tri ili četiri boda određuju nečiji posao, što apsolutno nije točno. Nije u redu da savjetnik s dvije ili tri godine iskustva od predsjednika dobiva ocjenu izuzetan, a s druge strane imate savjetnike koji su deset godina bili izuzetni, ali su im zadnje dvije godine ocjene pale. Savjetnik koji je godinama radio dobro tako dođe u poziciju da ima manje bodova od savjetnika koji je tek počeo raditi. Na bodovanju pred DSV-om dobijemo savjetnike čiji rad ne odgovara tim bodovima. Takva metodologija je upitna. Treba uvesti praćenje rada i prema tome odrediti plaću. Mislim da je to motivacijski dobro, jer svi ne mogu biti izuzetni.
Jeste li zadovoljni materijalnim statusom sudaca?
- Osobno sam zadovoljna. Smatram da imamo dobre uvjete rada, uz najavljenu povišicu od oko 300 eura, mislim da je to pristojna plaća, a slijede i dalji pregovori oko indeksacije.
Povećavaju se i plaće sudskim službenicima, bježe li još uvijek sa suda?
- Od kada sam došla raspisala sam oglase i natječaje za prazna mjesta, sigurno njih dvadesetak, od toga samo u ZK odjelu za sedam referenata. Ljudi žele raditi, sud ne bi smio biti bauk nego mjesto gdje je poželjno raditi.
Koliko Općinski sud, uključujući službe u Pagu, Benkovcu i Biogradu, ima ukupno zaposlenih?
- Brojka se na dnevnoj bazi mijenja, ali imamo trenutno 265 zaposlenih. Od toga 42 suca koja rade, dva suca su suspendirana, i jedna sutkinja je na dugotrajnom bolovanju. Ostalo su službenici i namještenici. Stalne službe u Pagu, Benkovcu i Biogradu su uglavnom dobro. Imaju zaostatke većinom na ZK odjelima, ali nigdje nije kao u Zadru. Pag ima najviše neriješenih predmeta i prigovor pa smo i tamo unijeli promjene.
Za sebe kažete da ste po prirodi optimist, vjerujete da sud može dobro funkcionirati?
- Ne vidim razloga zašto ne bi dobro funkcioniralo. Ima sudova koji super funkcioniraju, u kojima ljudi rade zadovoljno, ostvaruju norme, postižu rezultate... Nisam ovdje došla kao spasitelj od sustava prije, nego pokušavam osigurati normalne uvjete za rad i motivirati ljude za rad. Kod mene u svakom trenutku može doći svatko tko me treba. Želim razbiti tu famu da su predsjednici sudova nedostupni. Ja sam samo sudac koji sada radi poslove sudske uprave. Hoću li to raditi šest mjeseci ili četiri godine, nebitno je.
Javili ste se na natječaj za predsjednika?
- Da, javila sam se za mjesto predsjednika, a hoću li biti izabrana ne znam. Ali tko god misli da je važniji i bolji od ostalih zato što je postao predsjednik, to mu se prije ili kasnije obije o glavu.
Reagiranje Marija Pešića pročitajte na donjoj poveznici:
