Pitanje od trilijun dolara glasi: tko će biti novi predsjednik Amerike?
Iako su oboje glavnih kandidata – demokratkinja Kamala Harris i njen republikanski rival Donald Trump – u anketama prilično izjednačeni, predsjednička kandidatkinja Zelenih Jill Stein smatra da će Harris izgubiti izbore zbog raširenog nezadovoljstva među američkim Arapima i muslimanima uslijed podrške SAD-a izraelskim ratovima u Gazi i Libanonu.
„Demokrati su izgubili glasove muslimanskih i arapskih Amerikanaca. Izgubit će dovoljno ključnih država da neće moći pobijediti”, poručila je Stein na ovotjednom predizbornom skupu u Detroitu, kako je prenio Reuters.
Nova anketa Wall Street Journala (WSJ), objavljena 11. listopada, pokazuje da u sedam ključnih država koje bi mogle odlučiti izbore Harris i Trump imaju podjednaku podršku. Harris ima prednost od dva posto u Arizoni, Georgiji i Michiganu, a Trump vodi za šest posto u Nevadi te za jedan posto u Pennsylvaniji, dok su u Sjevernoj Karolini i Wisconsinu potpuno izjednačeni.
Anketa ima marginu pogreške od četiri posto, što znači da se sve navedene razlike nalaze unutar statističke pogreške, osim Trumpove prednosti u Nevadi.
U takvoj mrtvoj utrci mogu presuditi nijanse, odnosno glasovi koje će dobiti Jill Stein. Ankete joj daju tek jedan posto glasova, ali ima rastuću podršku među arapskim i muslimanskim Amerikancima u ključnim državama poput Michigana, Arizone i Wisconsina, gdje to biračko tijelo ima znatan utjecaj. Kandidatkinja Zelenih na te glasove može računati zbog svojih poziva na zaustavljanje rata u Gazi i prekid američkog slanja oružja Izraelu.
Muslimanima draža Stein nego Harris
„Ankete ne daju Stein šanse za pobjedu. Ali njena potpora trajnom prekidu vatre u Gazi, trenutnom embargu SAD-a na oružje Izraelu i studentskim zahtjevima da se sveučilišta odreknu ulaganja u oružje učinili su je popularnom u propalestinskim krugovima”, pisao je Reuters u rujnu, ističući da je Stein za svog potpredsjedničkog kandidata uzela muslimana, profesora Butcha Warea sa Sveučilišta California u Santa Barbari.
Štoviše, anketa Vijeća za američke-islamske odnose u kolovozu je pokazala da Stein oduzima podršku Harrisu u tim swing državama. To je najizraženije u Michiganu, gdje je Stein u anketi dobila 40 posto glasova muslimanskih birača, Trump 18 posto, a Harris svega 12 posto. Kandidatkinja Zelenih osvaja više muslimanskih glasova od Harris i u Arizoni i Wisconsinu.
Michigan ima preko 200.000 registriranih glasača koji su muslimani i 300.000 glasača koji su podrijetlom s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, pri čemu se te dvije skupine djelomično preklapaju. Ukupno je oko 3,5 milijuna Amerikanaca podrijetlom s Bliskog istoka, što je samo jedan posto ukupne populacije SAD-a, ali bi u ovako izjednačenoj utrci ti glasači mogli biti ključni.
Podjele postoje i unutar tog biračkog tijela. Tako je muslimanska zagovaračka skupina Emgage Action prošlog mjeseca podržala Harris, rekavši da se ne slaže s njenim stavom o ratu u Gazi, ali da Trump predstavlja veću opasnost.
No u Philadelphiji, gradu s velikom populacijom crnih muslimana, aktivisti su podržali nacionalnu kampanju „Napustite Harris”, te su u rujnu sudjelovali u prosvjedima tijekom njezine debate s Trumpom. Iz kampanje su ovog tjedna poručili da podržavaju Jill Stein, navodeći zajedničku odgovornost da „upotrijebimo svu svoju moć da zaustavimo genocid - gdje god se pojavio”.
‘Nema manjeg zla‘
Na Reutersovo pitanje kako gleda na činjenicu da u ključnim državama uzima glasove od Harris i tako pomaže Trumpu, Stein je odgovorila da bi još jedno Trumpovo predsjedništvo bilo „užasno”, ali da bi jednako užasan bio i novi mandat Demokratske stranke, „s obzirom na visoke troškove najma stanova, ratove u Gazi i Libanonu, te napade na građanske slobode”.
„Ovo je vrlo teška situacija koja će se nastaviti i pod demokratima i pod republikancima. Zato kažem da u ovoj utrci nema manjeg zla”, rekla je Stein.
Iz Demokratske stanke, pak, nazivaju Stein „kandidatom koji kvari izbore”, iako sama ne može pobijediti.
„Postavila je Donalda Trumpa u Bijelu kuću 2016. godine i spremna je to ponovno učiniti. Glas za Steina je glas za Trumpa”, rekla je za Reuters viša savjetnica Nacionalnog odbora Demokratske stranke Adrienne Watson, referirajući se na situaciju otprije osam godina, kada su upravo glasovi za Jill Stein direktno utjecali na konačni ishod američkih izbora.
Te 2016. Stein je ukupno dobila manje od milijun i pol glasova (1.457.216), što je iznosilo tek 1,07 posto glasačkog tijela - naizgled minorno i nevažno za konačni ishod. Međutim, u nekim od ključnih država - Wisconsinu, Michiganu i Pennsylvaniji – broj njezinih glasova premašio je razliku između Trumpa i tadašnje demokratske kandidatkinje Hillary Clinton.
Drugim riječima, prema računici Demokratske stranke, upravo su ti glasovi za Jill Stein nedostajali Hillary Clinton da bi osvojila rečene države i postala prva žena predsjednica SAD-a. A sada bi ista sudbina mogla zadesiti i Kamalu Harris.