Neće biti naknadnog uključivanja zainteresiranih osnovnih škola u eksperimentalni projekt cjelodnevne škole, barem ne u skoro vrijeme.
Iako je prije mjesec dana obrazovni ministar Radovan Fuchs izjavio da su se Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) javljale osnovne škole koje su izrazile želju da se od jeseni i nove 2024./2025. nastavne godine naknadno priključe eksperimentalnom dijelu provedbe cjelodnevne škole - a sam ministar najavio: “Ako bude prostora i mogućnosti, zašto ne?” - čini se kako od toga ipak neće biti ništa.
- U ovom trenutku ne možemo najaviti uključivanje zainteresiranih škola u eksperimentalni program, premda postoje škole koje su zainteresirane. O tome će se odlučiti tijekom nadolazeće provedbe eksperimentalnog programa sukladno metodologiji projekta - sve je što su na naš konkretan upit o toj mogućnosti suzdržano odgovorili iz MZO-a na početku drugog polugodišta tekuće nastavne godine.
Iz toga šturog odgovora da se iščitati kako 62 osnovne škole u kojima je ove 2023./2024. godine eksperimentalno počeo projekt cjelodnevne škole do daljnjega ostaju i jedine u kojima će se on provoditi.
Jednosmjenska nastava
Eksperimentalna faza, podsjetimo, koja je počela ove školske godine u odabrane 62 osnovne škole s jednosmjenskom nastavom trebala bi trajati četiri godine. Nakon toga, od 2027. godine, do kada je predviđena modernizacija svih osnovnih škola, sve bi one trebale prijeći na jednosmjenski rad, odnosno redovitu cjelodnevnu školu. Početak eksperimentalnog dijela programa pratile su burne reakcije, bilo je puno teškoća, pomicanja natječaja, nejasnoća, čak i prosvjeda dijela roditelja koji su se protivili tome da njihova djeca “čitav dan budu zatvorena u školi”.
Roditelji iz osnovnih škola u Novom Marofu i Draganiću, koje su odabrane za uključivanje u eksperimentalnu fazu, čak su jesenas podnijeli Ustavnom sudu tužbu zbog uvođenja cjelodnevne nastave, ali je Ustavni sud tužbu odbacio.
Ministar Fuchs smatra kako su roditelji bili izmanipulirani “s ove ili one strane, bilo iznutra ili izvana”, a zaključio je i kako je kriva interpretacija cjelodnevne škole išla “čak i iz škola iznutra” te da je bila prezentirana prilično krivo.
Ministarstvu su se, tako, prema njegovim riječima, naknadno javljale osnovne škole koje su se predomislile i poželjele se ipak priključiti tome “vlaku koji je krenuo”.
- Sad i neki roditelji vide da je njihovo dijete u produženom boravku do pet sati i to još plaćaju, a ovako u cjelodnevnoj ne plaćaju ništa, a imaju čitav niz aktivnosti i s djecom se netko bavi - zborio je ministar Fuchs prije mjesec dana.
Međutim, iz odgovora koje su ovih dana dostavili iz njegova Ministarstva, zasad izgleda da se dodatne škole ipak neće moći ukrcati na “eksperimentalni vlak”.
S druge strane, u 62 škole u kojima se projekt eksperimentalno provodi tijekom drugog polugodišta počet će proces praćenja i vrednovanja toga programa, što će provoditi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, najavljuju iz MZO-a. Dosad, kako kažu, nijedna od 62 osnovne škole koje su uključene u eksperimentalnu fazu nije pokazala namjeru da izađe iz projekta, dapače, tvrde iz MZO-a, povratne informacije iz škola su vrlo pozitivne.
- U cjelodnevnoj je školi cilj omogućiti učenicima postizanje više razine odgojno-obrazovnih ishoda. Učenici imaju besplatna tri obroka, besplatne udžbenike i ostale odgojno-obrazovne materijale, besplatne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti te nemaju domaćih zadaća - poručuju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.