Borzan o rizičnim proizvodima s Temua, ove najčešće prijavljuju zbog zdravstvenih rizika: Obavezno potražite ovu oznaku

Europarlamentarka iz redova SDP-a Biljana Borzan (S&D) komentirala je u N1 Studiju uživo s Natašom Božić tržišne regulacije koje Eurpska unija provodi kada su u pitanju digitalna tržišta poput kineskog Temua.

Komentirajući uobičajene probleme tržišta kao što su Ali Express ili Temu koje potrošačke udruge prijavljuju, Borzan je pojasnila kako oni variraju od zdravstvenih do izostanka usklađenosti s propisima Europske unije.

“Dakle, potrošačke udruge iz 17 zemalja Europske Unije su se požalile na određene nepravilnosti. Tu se radi o zdravstvenoj opasnosti,… o tome da proizvodi nisu usklađeni s našim propisima, koji su, moram reći, najstroži u svijetu i najviše zaista štite naše potrošače, no uvijek ima onih koji pokušavaju, u toj masi robe koju uvozimo u EU, prošvercati nešto što nije u skladu s našim propisima.”

Dodala je i kako udruge prijavljuju sumnje da je roba proizvedena protivno zakonima Europske unije, pogotovo “u smislu izrabljivanja radnika, što mi kao EU ne prihvaćamo i što vrlo često u svoje trgovinske sporazume stavljamo kao uvjet razmjene.”

Prijavljuju se dječje igračke

Borzan je pojasnila kako su dječje igračke proizvodi koji se najčešće prijavljuju zbog potencijalnih zdravstvenih rizika, prenosi N1.

“Nažalost, ono što mogu reći jest da su najviše prijavljivane igračke. Svi smo osjetljivi na djecu i jednostavno se primijeti da se u strukturi igračke nalazi kemikalija koja može izazvati kožne iritacije, gušenja i slično. Takve proizvode je potrebno što prije povući s tržišta“, pojasnila je dodavši kako se na samom tržištu prijavljuje cijeli niz proizvoda te kako je “sve na neki način pod upitnikom”.

Goran Mehkek/Cropix

“Uvijek upozoravam ljude da gledaju ima li proizvod oznaku C, a to znači da je proizveden prema standardima EU. To je manji problem kada se kupuje fizički u trgovini, a veći kada se kupuje online jer često ne znate je li tako označen. Inspekcije su tu i kroz carinu i kroz nadzor u samoj trgovini… Mislim da nikada nećemo imati apsolutno savršeno tržište, ali tomu treba težiti da bi potrošači bili zaštićeni.”

Podaci nisu javni

Osvrćući se na reakciju Temua o navodima potrošačkih udruga, te o očitovanju kojeg su trebali dostaviti Europskoj komisiji, Borzan je pojasnila kako podaci o tome nisu javni.

“Oni (Temu) su rekli da će biti apsolutno na raspolaganju za svaku suradnju, da smatraju da nisu krivi, međutim nažalost u ovom trenutku je to i dalje na razini komunikacije Europske komisije i Temua. Ti podaci nisu javni, još uvijek ne znamo jesu li se oni odazvali i pokušali opravdati svoju poziciju. Ako jesu, na to će Ek reagirati tako da će reći da je sve u skladu s propisima ili će reći “ovdje je došlo do prekršaja” i predložiti što bi se kao sankcija trebalo napraviti”, rekla je Borzan dodavši da će u slučaju nepoštivanja propisa Temu vjerojatno biti kažnjen kaznom “odvraćajućeg iznosa.”

Dodala je i kako kazne, kada se radi o digitalnom tržištu, idu do razine od “šest posto globalnog prometa”, što je za Borzan iznos koji bi trebao biti demotivirajući za svakoga,

Borzan je podijelila i par savjeta o otme kako da potrošači izbjegnu prevare i potencijalno rizične proizvode.

“Univerzalan savjet je da ako nešto izgleda predobro da bi bilo istinito, možete biti sigurni da se radi o prevari. Ako je toliko jeftino a izgleda jako dobro, vrlo vjerojatno ćete se razočarati kada dođe na vašu adresu…. Treba biti oprezan.”

Bacanje hrane

Borzan se osvrnula i na problem bacanje hrane u Hrvatskoj i EU.

“Problem je jako kompleksan i razlikuje se od države do države… Godišnje se u EU-u baci 59 milijuna tona hrane, od toga prosječan stanovnik baca 130 kg hrane… Hrvatska je na 110 kilograma što je negdje donja polovica. Najbolje države su Rumunjska i Bugarska s 50 do 60 kilograma, a najgore su Grčka i Malta koje bacaju do 200 kilograma po stanovniku”, izjavila je Borzan.

Pojasnila je i kako je najveći problemi u Hrvatskoj, bacanje hrane iz kućanstava.

“Mi u Hrvatskoj bacamo tri četvrtine hrane iz naših kućanstava. Građane se ne educira dovoljno o vrijednosti hrane, o tome koja je razlika između upotrijebiti do i najbolje upotrijebiti do, što čini oko 10 posto problema”, zaključila je Borzan.