U triljskom naselju Podi u subotu je, u organizaciji Grada Trilja i Župe sv. Ivana Krstitelja iz Graba, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, obilježena 80. godišnjica pogibije 140 zarobljenih domobrana, ustaša i civila, kojima su živote oduzeli pripadnici Desete dalmatinske brigade i Mosorskog partizanskog odreda i bacili ih u Markovića jamu u blizini istoimenog zaseoka.
Nad samom jamom ubijene su 102 osobe, uglavnom domobrani, koji su zarobljeni poslije bitke s partizanima kod Aržana 27. i 28. svibnja 1944. godine. Ostali čija su tijela bačena u jamu već su prije bili mrtvi. Pogubljeni domobrani i ustaše bili su najvećim dijelom s područja Imotske krajine, iz Hercegovine te iz cetinskoga kraja.
Markovića jama jedno je od većih stratišta u cetinskom kraju, a prvi put je otvorena i o njoj je progovoreno 1990. godine, kada su se speleolozi spustili u jamu i snimili ostatke ljudskih kostiju. Sustavno istraživanje Markovića jame počelo je 1993. godine.
Komemoracija u subotu, u povodu 80. obljetnice, sastojala se iz tri dijela: kratko podsjećanje na same događaje unatrag 80 godina, sveta misa zadušnica za bačene u jamu te odavanje počasti polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća.
Na događaje koji su prethodili partizanskoj egzekuciji 102 zarobljenih i potom ubijenih i bačenih u Markovića jamu kratko je podsjetio mr. sc. Ivan Kozlica, autor knjige "Markovića jama".
Svetu misu zadušnicu predvodio je fra Ante Udovičić, župnik župe Gospe van Grada iz Šibenika uz asistenciju fra Bože Gulića, župnika župe sv. Ivana Krstitelja, fra Marinka Vukmana, gvardijana franjevačkog samostana i svetišta Gospe Sinjske te većeg broja svećenika iz Cetinskog dekanata i drugih dijelova Splitsko-makarske nadbiskupije. Pjevao je župni zbor iz Graba.
Pred okupljenima, a bilo ih je nekoliko stotina, pučki pjesnik Ivan Lagator pročitao je svoju pjesmu o Markovića jami koju je nazvao "Jama srama".
Poslije svete mise vijence su kod jame položili i zapalili svijeće rodbina stradalih vojnika, izaslanstvo Hrvatskog sabora koje je vodio zastupnik Ante Budalić, a zajedno s njim je bio i Ivan Buntić, načelnik Tomislavgrada, Damir Gabrić iz Splitsko-dalmatinske županije, Ivan Bugarin, gradonačelnik Trilja, načelnici općina s područja Imotske krajine, Miro Bulj, gradonačelnik Sinja, predstavnici brojnih udruga i drugi.
O samom događaju otprije 80 godina i komemoraciji izjavu nam je dao povjesničar prof. dr. sc. don Josip Dukić: "Ovaj zločin osmislila je OZNA, formirana 15-ak dana ranije, najavljujući na najsvirepiji način sve ono što se događalo od jeseni 1944., a naročito poslije svibnja 1945. godine. Partizanska vojska koja je bila pod upravom Komunističke partije preko OZNA-e pobila je ovdje 102 zarobljene osobe samo zato što su bili pripadnici druge vojske.
Naše je da se sjećamo, istražujemo i osvještavamo da se treba sjećati žrtava neovisno na kojoj su strani bili i kojoj su vojsci pripadali, a sve da jednom zatvorimo podjele toga nesretnog Drugog svjetskog rata, koji je za nas bio i građanski rat.
Moramo maknuti na stranu ideologije i omogućiti povjesničarima da na temelju dokumenata i svjedočanstava obave svoj posao, a svima da se sjećaju onih za koje smatraju da ih se trebaju sjećati. Ova jama mora biti jama sjećanja, jama oprosta i otvaranja novih perspektiva – kazao je prof. Dukić.