- Bedem na poluotoku Oštrica. Ni slučajno ga nemoj zvati „Kineski zid“, lokalci ti polude na taj naziv – kazuju nam kroz smijeh arheolog Andrija Nakić i povjesničar Josip Pavić dok stojimo pored vjerojatno najpoznatijeg simbola Grebaštice, malog naselja nadomak Šibenika.
Inače, bedem na Oštrici najočuvanija je utvrda u okolici Šibenika, čija je povijest još uvijek obavijena velom tajni. O bedemu u čijoj se neposrednoj blizini nalaze divlje „plaže“ okružene gustom borovom šumom na kojima su proplivale generacije i generacije Šibenčana, zapravo se zna jako malo. Zahvaljujući Nakiću i Paviću, inače djelatnicima JU Tvrđava kulture, to klupko tajni polako se počelo raspetljavati.
Ono što je javnosti do sada bilo poznato je da bedem potječe iz 15. stoljeća i da ga je 1497. godine dao izgraditi mletački dužd Augusto Barbadigo. To je tek djelomično točno. Barbadigo je, otkriva nam Pavić, dao nalog da se zid tek nadogradi, podigne za koji metar, ali tko je i kada započeo gradnju bedema koji je nekoć bio dug 300 metara i koji je na svojim krajevima imao izgrađene dvije kule – još uvijek nije poznato.
- Zid je visok do devet metara i tih zadnjih par metara izgrađeni su na samom kraju 15. stoljeća. Barbadigo je dao nalog da se zid povisi, napravljeno je tada i krunište, stepenište, izgrađene su spomenute kule te jedan zid koji je štitio pristanište za brodove. Povijesne činjenice oko donjeg dijela zida istražujemo, borimo se da pokažemo iz kojeg razdoblja taj dio potječe – ističe Pavić.
Rezultati njihovog istraživanja uskoro bi trebali ugledati svjetlo dana. Do kraja godine znanstveni rad kojeg potpisuju naši sugovornici bit će objavljen u časopisu Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, što je, usput budi rečeno, prvi ozbiljniji pisani trag na temu bedema na Oštrici.
- Kada smo krenuli u istraživanje shvatili smo da o bedemu nikada ništa nije objavljeno. Postojali su doduše nekakvi kratki zapisi, ali ništa na ozbiljnijoj, znanstvenoj razini. Prvotno je ideja bila da obradimo samo temu bedema, ali se priča s vremenom proširila i na cijeli ovaj poluotok.
Došli smo tako do saznanja da je iza zida jedno vrijeme bilo naselje. Kratko, tek par desetljeća. Bježali su Grebašćani od rata, da bi nakon toga pobjegli još dalje, na otok Krapanj. I danas neke čestice na poluotoku pripadaju Krapljanima, iako je uglavnom riječ o državnom zemljištu – kazuje nam Nakić.
Rad su rekosmo, poslali. Isti je recenziran, prihvaćen i kada su pomislili kako je to – to, barem za sada, otkrili su novi, do sada nepoznati detalj. Naime na vanjskom dijelu bedema pronašli su zazidana vrata, bolje rečeno prolaz za koji se prvotno mislilo kako je riječ o otvoru za oružje.
- Tu je bio gustiš, bedem je na tom dijelu bio prekriven stablima, dračom. Kada smo to raskrčili otkrili smo prolaz visok dva metra. Nismo takvo nešto očekivali, ali drago nam je da smo i to pronašli – kazuje Nakić.
- Puno se toga pretpostavlja, a malo je toga napisano i na ozbiljnoj razini istraženo. Sve onda što pronađeš je novo, poput ovih vrata koja su lokalcima možda i bila poznata, nama ne – nadovezao se Pavić.
Svoj obol u istraživanju bedema dali su i talijanski kolege koji su prije par mjeseci napravili 3D prikaz zidina. Kompletno su snimili bedem, a uskoro bi trebala biti i objavljena dokumentacija za koju se naš dvojac nada da će im biti od koristi u daljnjem istraživanju jer je još mnogo upitnika iznad glave.
- Iduća faza je raspetljavanje nepoznanica oko toga tko je i kada započeo gradnju. Bedem se u nekim povijesnim zapisima naziva i „Murata“, što bi u prijevodu značio prezid. Dugo se mislilo kako je riječ o Murteru. Dobili smo neke odgovore, ali još je uvijek puno pitanja na koje treba odgovoriti – sa smiješkom će Pavić.
Iako je bedem zaštićen u Registru kulturnih dobara već šest desetljeća, nevjerojatno je da o njemu do dana današnjeg ne postoji nikakva ozbiljnija dokumentacija. Baš kao i o bedemu u Mandalini o kojem smo ne tako davno, također pisali. To bi se zahvaljujući ovom dvojcu napokon trebalo promijeniti.
Bedem na Oštrici definitivno zaslužuje veću pažnju, kao i povijesne činjenice koje se uz njega vežu: od toga da je služio za obrana od Turaka, nešto kasnije i kao karantena za oboljele od kuge do toga da se danas iza njega skriva uzgajalište muflona. Priči o zidinama starim 500 ili više godina, ovdje zasigurno nije kraj.
