‘Ministre, zašto se kriju podaci o bolestima braniteljske populacije i o tome kako je rat utjecao na njihovo zdravlje?‘

Tomislav Čolak, predsjednik Šibensko – kninske podružnice Udruge Prvi hrvatski redarstvenik, oglasio se priopćenjem, koje donosimo u cijelosti:

‘Napokon je izišla publikacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o pokazateljima zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata - stanje 2022. g.

I dalje je uočljiva velika smrtnost kod braniteljske populacije; u 2022. g. umrlo je najmanje 6.330 hrvatskih branitelja, a svaki treći od raznih oblika novotvorina (2.209 – 34,9 %).

U životnoj dobi od 40 do 64 godine umrlo je 2809 (44,4 %) a u životnoj dobi višoj od 65 godina života umrlo je 3521 (55,6 %) hrvatskih branitelja. Prosječna doživljena životna dob umrlih hrvatskih branitelja u 2022. g. iznosi 66 godina.

Posebno je tragičan podatak da su 122 hrvatska branitelja umrla od namjernog samoozljeđivanja. To samo po sebi puno govori.

U Šibensko-kninskoj županiji preminuo je 181 hrvatski branitelj, a od toga skoro svaki drugi od raznih oblika novotvorina (78 – 43,1 %). Prema podacima Registra hrvatskih branitelja, s danom 31. prosinca 2016. g. u ovoj bazi su evidentirani podaci za 445.819 živih hrvatskih branitelja. Najveći broj branitelja, njih 406.110 (91 %) je u dobnoj skupini 35-64 godine, pri čemu je najveći broj 91.224 (20,5 %) u dobnoj skupini 45 – 49 godina. Od tada je do danas preminulo najmanje 39.000 hrvatskih branitelja.

Vlada Republike Hrvatske donijela je 2016. g. Program za provođenje sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Preventivni sistematski pregledi provode se u 28 županijskih i općih bolnica. Do 23. studenog 2023. g. pregledano je samo 84.920 hrvatskih branitelja. U Općoj bolnici ‘Hrvatski ponos‘ Knin i bolnici Šibensko-kninske županije pregledano je samo 3.198 hrvatskih branitelja, dok je u isto vrijeme u Općoj bolnici Zadar pregledano 7.236 hrvatskih branitelja. Kod pregledanih hrvatskih branitelja utvrđeno je kako njih 26.215 puši, dok 55.921 hrvatski branitelj ne puši.

Od pregledanih hrvatskih branitelja 21.045 pije alkohol, dok 60.742 hrvatska branitelja ne piju alkohol.

Preventivnim sistematskim pregledima nije se uspjelo smanjiti pobol i smrtnost hrvatskih branitelja u nižim dobnim skupinama te povećati očekivano trajanje i kvalitetu njihova života.

Da bi se taj cilj postigao, potrebno je kvalitetno nadograditi dijagnostičke preglede kod preventivnih sistematskih pregleda i kvantitativno povećati broj pregledanih hrvatskih branitelja.

Dana 8. lipnja 2012. g. sklopljen je Sporazum o provedbi znanstveno –istraživačkog projekta ‘Praćenje pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata‘ između Ministarstva branitelja, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Medicinskog fakulteta. Provedba planiranog Projekta planirana je u tri faze. Konačni cilj projekta je utvrđivanje najčešćih uzroka smrtnosti hrvatskih branitelja. U trećoj fazi projekta trebalo je utvrditi postoje li odstupanja po pojedinim dijagnozama od opće populacije.

Posebno je trebalo istražiti je li duljina sudjelovanja u Domovinskom ratu utjecala na pojavnost određenih bolesti na način da su se javile u manjem ili većem broju, ranije ili kasnije u odnosu na opću populaciju.

Završno izvješće o provođenju Projekta trebalo je biti gotovo do kraja 2015. g. i prezentirano javnosti, ali završno izvješće s trećom fazom Projekta nikad nije prezentirano javnosti. Mislim da je i više nego jasno zbog čega se takvi podatci kriju od javnosti. Zato, još jednom pozivamo Ministarstvo hrvatskih branitelja da pod hitno kvalitetno nadogradi dijagnostičke preglede kod preventivnih sistematskih pregleda i kvantitativno poveća dostupnost tih pregleda za hrvatske branitelje.

Pozivamo ga da javnosti prezentira treću fazu Projekta kako bi se vidjelo postoje li odstupanja po pojedinim dijagnozama od opće populacije a naročito je li duljina sudjelovanja u Domovinskom ratu utjecala na pojavnost određenih bolesti na način da su se javile u manjem ili većem broju, ranije ili kasnije u odnosu na opću populaciju.

To bi svaka ozbiljna država objavila kako bi znala što i kako poduzeti da pomogne onim svojim članovima koji su vlastite živote i zdravlje ugradili u njezine temelje. Gdje je ta država sada kad je oni trebaju? Guranje glave u pijesak ne samo da ne rješava ništa nego i daje dojam kao da je hrvatska država digla ruke od hrvatskih branitelja. - piše Tomislav Čolak, predsjednik Šibensko – kninske podružnice Udruge Prvi hrvatski redarstvenik.