Podršku mještanima Jezera na Murteru koji su organizirali peticiju protiv narušavanja izgleda mjesta megalomanskom apartmanizacijom, danas su dali saborski zastupnik Mosta Ivica Ledenko i Mihovil Klarić iz Mosta Šibenik, a uz njih su na konferenciji za novinare bili i Miro Štropin i Paula Klarin, pokretači peticije i inicijative za Jezera.
Peticijom je skupljeno je oko 60 posto potpisa stanovnika Jezera, jer je prostornim planom općine Tisno dopuštena gradnja objekata koji će nepovratno uništiti vizuru i izgled mirnog mediteranskog mjesta. Naime, prema starom Prostornom planu općine Tisno, koji je u međuvremenu izmijenjen, izdane su dozvole za gradnju stambeno poslovnih objekata koji premašuju gabarite postojećih objekata, a postoji velik broj predanih zahtjeva za dobivanje građevinske dozvole po starom Pravilniku o prostornom planiranju, protiv čega se mještani bore i žele zaustaviti gradnju koja će ugroziti kvalitetu njihovog života i nepovratno promijeniti vizuru mjesta Jezera.
Ledenko je rekao da u Hrvatskoj imamo 250.000 kuća za odmor od kojih 80 posto u vlasništvu stranaca koji te objekte i iznajmljuju i to direktno preko stranih agencija, a njihovi gosti se ne evidentiraju preko e Visitora i samim tim izbjegavaju plaćati porez od 13 posto.
"Koriste dakle priliku obzirom u Hrvatskoj zbog ne ekipiranosti turističkih inspekcija nema kvalitetne kontrole, opterećuju lokalnu komunalnu infrastruktur, a domaćim malim iznajmljivačima predstavljaju nelojalnu konkurenciju. Jedan od načina da se uvede reda je preuzimanje kontrole od strane Gradova i općina koje to mogu preuzeti i jasno da njima ide i prihod ili dio od tako “ubranog” poreza. Primjer Jezera jedan je od mnogih primjera kako se nekontroliranom izgradnjom povećavaju cijene na tržištu trajno narušava prostor i slabi turistički potencijal destinacije, a nakon izgradnje ne postoji turistička kontrola i tržišna regulacija", rekao je Ledenko.
Klarić je rekao kako smo posljednjih godina svjedoci prekomjerne izgradnje na našoj obali, apartmani i kuće za odmor niču kao gljive poslije kiše i takva izgradnja nepovratno uništava vizure mjesta uz more te opada kvaliteta života domicilnog stanovništva.
"Izgradnja u ovom obliku nema jasne strategije, te nam dalmatinska mjesta pomalo počinju izgledati kao suvremene favele raznih boja i oblika. Prostorni planovi priobalnih mjesta rade se hirovito bez jasno zacrtane strategije i ciljeva takve izgradnje, te je i pitanje gdje je granica takve izgradnje. Ovakav način gospodarenja onim što nam je darovano je sve samo ne održiv. Jedan komičar je u svojoj emisiji davno rekao da bi možda najbolje bilo da i Velebit poravnamo i betoniramo pa da imamo veliku rivu i da smo mirni. Velebit nećemo poravnati, ali izgleda da ćemo sve ostalo poravnati i betonirati", rekao je Klarić.