U Hrvatskoj je u prvih osam mjeseci ove godine ostvareno osam posto više turističkih dolazaka nego u istom razdoblju lani te dva posto više noćenja, izvijestila je u utorak Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Prema podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih osam mjeseci ostvareno 16,2 milijuna dolazaka i 88,5 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od osam posto u dolascima i dva posto u noćenjima, a u odnosu na 2019. predstavlja izjednačenje rezultata, navode iz HTZ-a.
Gledano po županijama, tijekom prvih osam mjeseci najviše dolazaka i noćenja ostvareno je u Istri (4 milijuna dolazaka što je +4% i preko 25 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.), Splitsko- dalmatinskoj županiji (3 milijuna dolazaka što je +9% i 16,4 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.), Kvarneru (2,6 milijuna dolazaka što je +3% i 15,4 milijuna noćenja što je izjednačenje u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (1,7 milijuna dolazaka što je +5% i 13 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (1,6 milijuna dolazaka što je +18% i 6,7 milijuna noćenja što je +7% u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (855 tisuća dolazaka što je +1% i 5,5 milijuna noćenja što je -3% u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (626 tisuća dolazaka što je +11% i 2,9 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.).
U Zagrebu je ostvareno 1,6 milijuna noćenja što je 15 posto više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,9 milijuna noćenja što je 14 posto više.
Promatrano po destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih osam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu, dok je, gledano prema tržištima najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (18,8 milijuna noćenja), Hrvatske (10,6 milijuna noćenja), Slovenije (9 milijuna noćenja), Austrije (6,6 milijuna noćenja), Poljske (5,7 milijuna noćenja).
"Turistički promet ostvaren u samoj špici sezone, odnosno u srpnju te sada u kolovozu potvrđuje uočene trendove prema kojima gosti ostvaruju više dolazaka, ali se zadržavaju nešto kraće", kazao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Takva dinamika prometa, kako je naveo, je i logična ako se zna da su tijekom prošle godine globalna putovanja i dalje bila najintenzivnija u glavnim ljetnim mjesecima, dok je ovo prva godina nakon pandemije u kojoj ne postoje restrikcije i ograničenja u putovanjima te prva u kojoj se u potpunosti vratila sva konkurencija.
Kada se doda utjecaj globalne inflacije te i dalje prisutni sukob u Ukrajini, može se zaključiti kako je Hrvatska unatoč svim okolnostima ostvarila odličan rezultat, kojeg će dodatno učvrstiti u nadolazećem razdoblju posezone za koju su promotivne aktivnosti u tijeku i za koju ima jako dobre najave, rekao je Staničić.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac je kazala kako je i kroz ljetno razdoblje nastavljen pozitivan trend turističkih rezultata.
"Nakon najbolje predsezone u povijesti hrvatskog turizma, s velikim optimizmom ulazimo i u razdoblje posezone, za koju su najave izvrsne. Kontinentalne županije bilježe i bolje rezultate nego 2019. i 2022., što je važno, jer ukazuje na činjenicu da uistinu imamo potencijala za razvoj turizma u cijeloj Hrvatskoj", istaknula je.
U kolovozu ostvareno 4,6 milijuna dolazaka i 31,5 milijuna noćenja
Iz HTZ-a u priopćenju navode kako je trend s više turističkih dolazaka, ali s kraćim boravcima u destinacijama potvrđen i tijekom kolovoza.
U kolovozu je u Hrvatskoj prema podacima eVisitora ukupno ostvareno 4,6 milijuna dolazaka i 31,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani rast od jedan posto u dolascima i zaostatak od dva posto u noćenjima.
Pritom je u jadranskim županijama ostvareno 4,3 milijuna dolazaka i 30,8 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja izjednačenje rezultata u dolascima i zaostatak od dva posto u noćenjima.
U Zagrebu je ostvareno 154 tisuće dolazaka (rast od devet posto) i 275 tisuća noćenja (rast od pet posto), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 195 tisuća dolazaka (četiri posto više) i 452 tisuće noćenja (šest posto više).
Najviše noćenja u kolovozu ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (7,3 milijuna noćenja), Hrvatske (3,8 milijuna noćenja), Slovenije (2,9 milijuna noćenja), Poljske (2,1 milijun noćenja), Austrije (2 milijuna noćenja) te Italije (2 milijuna noćenja).
Prema destinacijama najviše je noćenja u kolovozu ostvareno u Rovinju, Viru, Medulinu, Umagu, Poreču, Dubrovniku, Splitu i Crikvenici.