Dr.sc. Oliver Vugrek, voditelj laboratorija na Institutu Ruđer Bošković, za Dnevnik Nove TV je otkrio otkud je koronavirus uopće stigao u Hrvatsku. O povećanju brojeva novih zaraženih kaže kako, očito, toplije vrijeme nije usporilo rast broja novozaraženih novim koronavirusom.
- To je i na tragu toga što je Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da se virus širi najvjerojatnije i zrakom. Dakle, virus nađe način kako efikasno zaraziti ljude i ljeto ga ne usporava previše u tome. Ali i mjere su popuštene, to je isto doprinijelo na neki način - kazao je Vugrek i dodao kako se ne može predvidjeti kako će se situacija razvijati dalje te da se nada da će brojke ostati razumno niske.
O virusu koji kola u Hrvatskoj kaže kako se zna ono što je uočeno u travnju.
- Sad znamo da se taj soj mijenja, odnosno da se jedan drugi soj predominantno širi u Europi pa tako pretpostavljam i u svijetu. Mi ne znamo koji soj je trenutno najučestaliji u Hrvatskoj, no on se mijenja i slika se mijenja - objasnio je Vugrek.
Navodi da će u studiji, koja će izaći ovaj tjedan, biti svi genomi virusa koji su se pojavili na europskom istraživačkom prostoru.
To je 39.000 sekvenci virusa i tu vidimo virus koji je bio predominantan u travnju. On će se sada zamijeniti s virusom koji je sada u usponu. Mi ne znamo je li on prisutan u Hrvatskoj. Neki virusi će nestati i neće biti relevantni u širenju ovog virusa, kazao je Vugrek.
O imunitetu, cjepivu, simptomima
O tome koliko će imunitet trajati i jesmo li na putu pronalaska cjepiva, Vugrek kaže da je moguće da ćemo se, kao kod gripe, sezonski cijepiti.
- Moguće je da će biti različita cjepiva za različite sojeve virusa i pitanje je koliko jedno cjepivo drži. Trenutno izgleda da se virus zadržava jako dugo u organizmu. To upućuje na to da ćemo se morati više puta cijepiti sezonski ili će se cjepiva razvijati. Možda će ta nova cjepiva bolje djelovati, to ne znam - objasnio je.
Za različite simptome kod mladih i starijih nema objašnjenja.
- To je najveća enigma tog virusa. Naša nagađanja su da je to genetski uvjetovano te da postoje faktori koji variraju od čovjeka do čovjeka. Jednostavno treba proučiti genome čovjeka, ne samo virusa i uspostaviti neku korelaciju. Možda i virus nekako mutira u nekim osobama, ali možda ima i rizičnih faktora, nekih promjena u genima, u genima receptora kako virus ulazi i to treba sve proučavati. To treba proučavati pa ćemo moći objasniti - zaključio je Vugrek.