– Kao djeca, u teglama bi po Meterizama lovili pauke, stonoge, bumbare – sve što nam je bilo zanimljivo. Jednom smo tako ispod kamena pronašli ludog crnog pauka s pet žutih točaka, mislili smo da je nova vrsta pa smo mu dali ime – “meteriški pauk” – prepričava nam kroz smijeh zgode iz djetinjstva mladi šibenski znanstvenik Josip Skejo, koji je strast iz djetinjstva pretočio u profesiju. Trenutno je Skejo asistent na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, ali i jedan od tek nekolicine ljudi koji u Hrvatskoj proučavaju zrikavce i skakavce.
– Prije deset godina Fran Rebrina i ja počeli smo se baviti skakavcima i zrikavcima Hrvatske i u tom području bili smo prvi hrvatski istraživači nakon Franje Dobijaša, koji je rad o njima objavio daleke 1900. godine. Zahvaljujući našem mentoru profesoru Nikoli Tvrtkoviću, brzo smo naučili majstorije zanata, a trenutno u Hrvatskoj ima desetak istraživača koji se bave istim poslom – pojašnjava nam Skejo.
Ovaj mladi Šibenčanin, svjetski je priznat stručnjak za skakavce, a dosad ih je opisao oko 50. Za usporedbu, danas u svijetu ima više od 30 tisuća opisanih vrsta skakavaca i zrikavaca, od kojih u Hrvatskoj živi gotovo 190.
Zrikavci grizu!
Da se ne radi o bezazlenim životinjicama, dokazuje i anegdota o zrikavcima mesojedima, koji – kako nam kaže Skejo – u znatiželji znaju i ugristi.
– Određena vrsta zrikavaca su mesojedi, pa ako ih se odlučite držati u kući najbolje ih je hraniti svježim mesom. Profesor Tvrtković jednom je “prihvatio” nekoliko ilirskih oklopljenih konjica s kojima smo imali nekoliko “scena”. Naime, prilikom hranjenja mesom znali bi nasrnuti na nas i ugristi nas za prst – sa smiješkom će Skejo.
Koliko je velik njegov doprinos u proučavanju skakavaca dokazuju i dva velika, svjetska priznanja. Još 2016. godine, znanstvenici iz Kolumbije su otkrili potpuno novu vrstu skakavaca i nazvali je po Skeji – tada je svijet upoznao vrstu “Tetigidea skejoi”.
Povijest se ponovila i nedavno. Skejo je dobio poziv iz dalekog Nepala – naime, mladi nepalski znanstvenik Madan Subdedi, otkrio je “Skejotettixa”, posve novi rod skakavaca, kojeg je nazvao u čast ovog Šibenčanina.
– Što da kažem, i više sam nego počašćen. Osjećaj je vrhunski i jednostavno se ne može opisati – kazuje Skejo, koji se nada da će uskoro svoje nepalske skakavce vidjeti i uživo.
Terenski biolog
– Nisam još nikad bio u Nepalu. Izvan Europe na mjesec dana posjetio sam jedino Madagaskar s pokojnom Davorkom Kitonić, istraživačicom iz Opuzena. Nove vrste istražujem na sve moguće načine – čitam sve novije, ali i prastare znanstvene i znanstveno-popularne radove, stručne izvještaje, posjećujem domaće i europske muzeje, dok mi muzeji iz Amerike, Azije i Australije šalju kutije pune skakavaca kako bih odredio koja su vrsta i vratio ih nazad da ih drugi istraživači mogu koristiti za daljnja istraživanja. Prvenstveno sam terenski biolog, pa sam svako ljeto po hrvatskim, srpskim i bosanskohercegovačkim dinarskim planinama poput Poštaka, Dinare, Svilaje, ili Kamešnice – veli Skejo.
Nepal će za sada pričekati. Skejo u međuvremenu nastavlja s istraživanjima ali i predavanjima na zagrebačkom PMF-u.
– U nastavi želim zagolicati maštu studenata za istraživanje, ne tražim učenje i informacije nego koncepte i logiku, a u ocjenjivanju sam, nadam se, pravedan, možda i preblag jer im uvijek izvučem neki dodatni bod. Vidim se dalje u zoologiji. Zoologija je kao profesija i kao život potpuni užitak – zaključuje Skejo.