Progovorio Nepalac napadnut u Splitu: ‘Gađali su me kamenjem! Nisam mogao zvati policiju, morao sam dostaviti hranu‘

Nakon čak četiri napada na strane radnike iz Nepala i Indije koja su se u petak navečer dogodila u Splitu, Faktograf ima informacije kako se zbilo još incidenata. Informacije su to koje smo dobili od samih stranih radnika.

U nedjelju je bačeno kamenje na radnika iz Nepala Sanama Mainalija. Mainali je doputovao u Hrvatsku tako da je agenciji platio 7 500 eura i za to je digao kredit. Trenutačno radi u Splitu, gdje je došao prije pet mjeseci. Prije toga šest mjeseci proveo je u Zagrebu, od toga tri bez posla. U Splitu živi s još 12 kolega i radi svaki dan po deset sati kako bi zaradio plaću od 800 do 900 eura mjesečno.

Međutim, Mainaliju trenutačno plaća nije najveći problem. U velikom je strahu od napada. U telefonskom razgovoru kazao nam je kako je u nedjelju kasno popodne, dakle nakon brutalnih napada na radnike u petak, netko na njega bacao kamenje. Sve se to odvilo blizu fast fooda Ketchup u Vukovarskoj ulici. Međutim, i nakon tog incidenta Mainali je morao nastaviti raditi.

“Ne želim raditi, ali firma kaže da moram raditi. Nakon napada nisam zvao policiju, imao sam hranu u torbi. Poslao sam poruku u grupu tvrtke jer me bilo strah”, kazao nam je.

Faktograf.hr razgovarao je s još nekoliko stranih radnika. Rečeno nam je da su svi u velikom strahu nakon napada u petak i ne razumiju zašto se prema njima tako ponašaju.

Prema riječima drugog sugovornika, još jedan kolega imao je neugodnu situaciju kada su ga okružila četvorica ili petorica muškaraca, ali su pobjegli kada su ga počeli snimati. “Ja želim nastaviti raditi ovaj posao, ali mi se bojimo. Želimo raditi svoj posao, ali ne u ovakvoj situaciji”, dodaje Mainali.

Policija nema informacija

Oko navedenih novih incidenata poslali smo upit Policijskoj upravi Splitsko-dalmatinskoj.

Jesu li zabilježili još napada na stane radnike nakon incidenata u petak?

Odgovorili su da su u nedjelju navečer “započeli s poduzimanjem mjera i radnji u cilju utvrđivanja svih činjenica”, ali “do ovog trenutka nismo potvrdili da se napad dogodio, niti smo utvrdili tko je oštećena osoba u navodnom događaju”.

Zanimalo nas je i koliko je u ovoj godini zabilježeno napada na strane radnike u Splitu. Policija odgovara – sedam.

“U šest događaja su počinitelji pronađeni i kazneno prijavljeni. U dva slučaja radilo se o kaznenim djelima razbojništva, u tri slučaja kaznenim djelima teške krađe, a u jednom slučaju 11. listopada 2024.godine alkoholizirani muškarac je ostvario veći broj kaznenih djela (nasilničko ponašanje, prijetnja, tjelesna ozljeda, oštećenje tuđe stvari) u i ispred objekta brze hrane u Poljičkoj ulici u Splitu”, dodaju.

“Split je siguran grad”

Nemili događaji od petka rezultirali su, između ostaloga, slomljenom rukom i srušenim mopedima radnika, a u čak dva napada sudjelovao je i maloljetnik. Policija je u petak, kao što i sami kažu, brzo djelovala, pa su napadači efikasno pronađeni.

Radnik kojemu je u napadu slomljena ruka. Izvor: Kamlesh Bajetha

Međutim, iako Antonela Lolić iz Policijske uprave Splitsko-dalmatinske kaže kako su napadi “iznimka”, a gradonačelnik Splita Ivica Puljak tvrdi da je Split “siguran grad”, kao i “grad svih svojih građana”, (Dnevnik.hr), naši sugovornici se tako ne osjećaju.

Kako su preko vikenda izvijestili mediji (Danas.hr, Riportal, Dalmacija danas), strani radnici su u subotu, a dijelom i u nedjelju, bili u “jednoj vrsti tihog štrajka”, a sve aplikacije za dostavu hrane bile su gotovo ugašene.

Potvrđeno je to i Faktografu. Prema našim izvorima među stranim radnicima koji rade kao dostavljači u Splitu, za vikend se dio stranih radnika spontano organizirao i nije radio. Smatrali su da nisu sigurni na ulicama, pa su odlučili da se jednostavno neće priključiti na internet i biti online kako se ne bi mogli ulogirati na aplikacije za dostavu hrane.

Faktograf je poslao upit Woltu i Glovu jer nas je zanimalo jesu li tijekom vikenda zabilježili pad obavljenih dostava. Iz Wolta odgovaraju da “tijekom vikenda na području Splita nismo zabilježili pad narudžbi odnosno dostava, međutim zabilježena su povremena kašnjenja u vremenu dostava”.

Iz Glova nam kažu kako su “tijekom vikenda nastavili s radom uobičajeno, pružajući našim korisnicima najbolju uslugu na tržištu u gradovima u kojima poslujemo”, bez dodatnih objašnjenja što “uobičajeni” rad točno znači.

Sve više stranih radnika

Broj stranih radnika u Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Prema najnovijim statistikama Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), u razdoblju od 1. siječnja do 31. listopada 2024. godine ukupno je izdano 176 904 dozvola za boravak i rad. Najviše radnih dozvola izdano je u djelatnostima graditeljstva (63 356), turizma i ugostiteljstva (51 209), industrije (23 801), prometa i veza (13 360) i trgovine (6 506).

Najviše je radnika iz Bosne i Hercegovine (33 499), potom Nepala (28 810), Srbije (25 549) i Indije (17 157), a slijede ih radnici iz Sjeverne Makedonije, Filipina, Bangladeša, Kosova, Uzbekistana i Egipta.

Kako smo na Faktografu već pisali, Hrvatska od 2021. godine više nema kvotni sustav za izdavanje radnih dozvola, već je sustav izdavanja radnih dozvola liberaliziran.

Za deficitarna zanimanja uvoz strane radne snage je slobodan, dok u ostalim slučajevima HZZ provodi test tržišta rada. Drugim riječima, provjerava se ima li na domaćem tržištu tražene radne snage, a ako je nema, poslodavcu se dopušta uvoz stranih radnika.

Kako u svom izvješću za 2023. godinu navodi Pučka pravobraniteljica, prema podacima MUP-a tijekom 2023. godine izdano je 172 499 dozvola za boravak i rad stranim radnicima iz trećih zemalja, 48 378 ili 38,98% više nego 2022. godine. Tijekom 2023. godine Uredu pučke pravobraniteljice obraćali su se strani radnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Filipina, Bangladeša, Turske, Uzbekistana, Egipta i Indije.

Problemi zbog kojih su se javljali bili su rad bez dozvole za boravak i rad, neisplata ugovorene ili obećane plaće, isplata dijela plaće “na ruke”, nezakoniti prekovremeni rad, uskrata prava na odmor, neisplata naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor, neprijavljivanje ozljede na radu, neprijavljivanje nadležnim tijelima osiguranja, nesklapanje ugovora o radu, kao i na dugotrajnost postupka radi produljenja dozvole za boravak i rad od strane MUP-a.

CMS: Sve više žrtava napada

Nakon povećanja broja stranih radnika u Hrvatskoj osjetno je jačanje i zaoštravanje retorike prema toj skupini. Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije (CMS) upozorava na to da se u Hrvatskoj već godinama migracijama pristupa “izrazito negativnom retorikom” koja je “najvidljivija u politici i medijima, odakle se prelijeva u sve sfere društva”.

I iz CMS-a upozoravaju na sve učestalije napade, pa tako ističu kako posljednjih mjeseci bilježe “značajan porast” ljudi koji im se obraćaju jer su postali žrtvama “diskriminacije i krađa, razbojništava i premlaćivanja”. Faktografovi izvori također tvrde kako se napadi i incidenti događaju gotovo na dnevnoj bazi.

Kekuš tako ukazuje na slučaj jednog migrantskog radnika kojemu pružaju pomoć u CMS-u i koji je napadnut i opljačkan “pred brojnim svjedocima, u prostoru pokrivenom kamerama, svega nekoliko minuta hoda od glavnog zagrebačkog trga – u neposrednoj blizini područja gdje redovito dežura policija, što pokazuje kako njegovi napadači vjeruju da im se ništa ne može dogoditi”.

“Posebno je uznemirujuće”, dodaje Kekuš, “što su mnogi napadi počinjeni dok su te osobe bile na svojim radnim mjestima na koja bi se odmah nakon što su napadnuti trebali vratiti, a zabrinjavajuće je i to što su, u nekim slučajevima, počinitelji bili njihovi vlastiti ‘domaći’ kolege”.

“Nevjerojatni uvjeti rada”

Strani radnici koji rade kao dostavljači možda su i najvidljiviji na ulicama naših gradova. Zbog toga su vjerojatno – i nažalost – lakša meta napada.

Bivša saborska zastupnica Radničke fronte (RF) Katarina Peović  koja je pratila zbivanja oko zapošljavanja i uvjeta u kojima žive strani radnici u kratkom telefonskom razgovoru za Faktograf.hr istaknula je kako su dostavljači koji rade preko platformi za dostavu hrane – bili oni domaći ili stani radnici – u nezavidnoj poziciji.

“Radi se o nevjerojatnim uvjetima rada. To nije samo stvar niske plaće, nego radnih uvjeta, radnog vremena. Nema nikakve radničke zaštite, sindikalnog djelovanja. To je potpuno deregulirani rad”, dodaje. Sprema se novi Zakon o strancima, navodi, ali sve ide u smjeru dodatne deregulacije.

Ističe kako sve ide na ruku poslodavcima koji traže jeftinu radnu snagu.

Strani radnici su onda, dodatno, u još nepovoljnijoj i težoj situaciji. Uz teške uvjete rada, pa i života u često skučenim i nehigijenskim uvjetima, nerijetko se nose i problemima poput kredita kojeg su digli kako bi uopće došli u Hrvatsku, kao što je slučaj i s našim sugovornikom Mainalijem.

Uz sve navedeno, jako ih je teško sindikalno organizirati, zbog jezične barijere, ali i straha. “Radnička fronta je htjela platiti članarinu za svakog radnika koji bi se učlanio u sindikat, ali nisu htjeli. Boje se”, zaključuje Peović.

I Kekuš kaže kako se uz one svima dobro poznate probleme s kojima se suočavaju i domaći radnici, poput odnosa preniske plaće i povećanja cijena, nesigurnih i prekarnih uvjeta rada i kršenja i nepoštivanja radničkih prava, strani i migrantski radnici susreću i s dodatnim problemima koji ovise o njihovom statusu stranaca u RH.

“Primjerice, migrantski radnici – osobe koje u Hrvatskoj imaju privremeni boravak temeljen na dozvoli za boravak i rad – automatski gube pravo na boravak u slučaju gubitka posla. To ih dovodi u poziciju ovisnosti o poslodavcu, zbog čega teško prijavljuju nepravilnosti i kršenja svojih radnih prava.

Dodatno, ako poslodavac ne prijavi njihov rad, što znači da rade ‘na crno’, radnicima prijeti gubitak dozvole boravka i prelazak u iregularni status – često bez njihovog znanja. Mnogi nisu ni svjesni da ih poslodavac nije prijavio, a gubitak dozvole boravka koji tome slijedi posebno teško pogađa osobe koje su u Hrvatsku došle iz dalekih zemalja, često uzimajući pozajmice kako bi pokrile troškove dolaska”, ističe Kekuš.

Wolt tvrdi da i dalje većinu dostavljača čine domaći radnici

Na naš upit da podastru brojke o tome koliko radnika radi putem njihove aplikacije, iz Wolta kažu kako dostave za narudžbe putem njihove platforme na području Hrvatske “trenutno obavlja više od dvije tisuće partnera dostavljača, od čega su većim dijelom domaći radnici”. Iz Glova nisu odgovorili na naše pitanje o broju zaposlenika i omjeru strane i domaće radne snage.

Woltu smo poslali i dodatni upit da pojasne što točno znači da su dostavljači partneri “većim dijelom domaći radnici”, tj. mogu li nam barem dati okvirne postotke i omjere stranih dostavljača i domaće radne snage, s obzirom na to da su strani radnici u plavim Woltovim i žutim Glovo jaknama postali neizbježan dio vizure grada. Do objave ovog teksta nisu nam odgovorili.

Strane radnike Wolt “još uvijek ne zapošljava direktno”, dok svim ‘partnerima dostavljačima Wolt trenutačno nudi četiri modela rada koja mogu odabrati – “rad putem partner firmi (agregatora), rad putem vlastitih obrta ili tvrtki, rad putem studentskih ugovora, a od nedavno Wolt nudi i mogućnost direktnog zapošljavanja u Woltu na poziciji dostavljača”.

Fizički i verbalni napadi

“Napadnuti i ozlijeđeni radnici dostave za Wolt obavljaju putem partner firmi s kojima smo u kontaktu, a koje svojim zaposlenicima pružaju odgovarajuću podršku u suradnji s Woltom. Sigurnost naših partnera dostavljača nam je primarna”, kažu iz Wolt.

I dok i Wolt i Glovo osuđuju svaki oblik nasilja i agresije, strani radnici s kojima je Faktograf razgovarao zabrinuti su i u strahu.

Iz CMS-a upozoravaju kako sve češći fizički i verbalni napadi, zločini iz mržnje kojima su izloženi na ulicama diljem Hrvatske, “pokazuju kako su migrantski radnici nezaštićeni i sve ugroženiji”. Iz Glova nam kažu kako kontinuirano poduzimaju mjere s ciljem zaštite dostavljača koji dostavljaju putem aplikacije, “kao što je SOS gumb u aplikaciji za dostavljače”.

Kekuš kaže kako “institucije moraju ozbiljno istražiti, sankcionirati i prevenirati ovakve slučajeve, a političari i mediji moraju biti svjesni odgovornosti koju imaju i načina na koji se narativ koji koriste održava na stav društva – umjesto trenutne zaluđenosti senzacionalizmom nekih medija i ubiranja jeftinih političkih poena nekih političara”.

“I nimalo manje važno, svi mi kao društvo moramo konkretnije poraditi na pružanju dobrodošlice novim članovima društva i odlučno odbaciti pokušaje nekolicine da nas učine zatvorenim i neprijateljskim prema našim novim sugrađanima”, zaključuju iz CMS-a.