U sjeni afere vjetroelektrane, u kojoj smo doznali koliko duboko sežu koruptivne radnje najviših državnih dužnosnika, ostala je još jedna Vladina odluka kojom se očito pogodovalo investitorima u obnovljive izvore energije, pa i tvrtki C.E.M.P. koja je zbog projekta vjetroparka Krš-Pađene sada obuhvaćena USKOK-ovom istragom.
Naime, Vlada je u listopadu 2018. donijela novu Uredbu kojom je ukinula dotadašnji akt iz 2014. u kojem je bila odredba da investitori u obnovljive izvore energije plaćaju godišnju naknadu u iznosu od 1,5 posto ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog prodajom električne energije mimo naknade za pravo služnosti i građenja.
Prema podacima Ministarstva državne imovine, na temelju ugovora o naknadi koji je bio potpisan s investitorima, u prošloj godini država je naplatila nešto više od 14,6 milijuna kuna na temelju 2018. godine, a sada se odrekla tih prihoda, dok je Ministarstvo i u ovoj godini raskidalo ugovore o plaćanju naknade s investitorima.
Predmet istrage
Inače, Josipa Rimac, prvoosumnjičena u aferi vjetroelektrane, između ostalog se sumnjiči da je od 25. studenoga do 13. prosinca 2019. pokušala utjecati na ministra državne imovine Marija Banožića i njegove suradnike da stave izvan snage odluke prema kojima je tvrtka C.E.M.P. bila dužna platiti dospjele naknade za pravo služnosti u iznosu od 6,9 milijuna kuna, a koje su izbjegavali platiti još od travnja 2015., iako su cijelo vrijeme koristili zemljište kao da imaju pravo.
“Stavljanjem važećih odluka van snage, osumnjičena bi navedenom trgovačkom društvu omogućila da se na njega primijene uredbe i pravilnici koji su u međuvremenu stupili na snagu i prema kojima su uvjeti plaćanja i izračun naknade za služnost povoljniji. Time bi se predmetnom trgovačkom društvu omogućilo plaćanje znatno manjeg iznosa naknade služnosti, i to u iznosu od oko milijun kuna”, zaključili su u USKOK-u.
Vlada Andreja Plenkovića, naime, donijela je 2018. Uredbu o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja prava građenja i prava služnosti, kojom je definirano da se 31. prosinca 2018. ukidaju ugovori o plaćanju naknade sklopljeni s investitorima projekata u obnovljive izvore energije i kogeneracije, a nakon toga nije donesen nijedan drugi podzakonski akt koji definira plaćanje te naknade, pa se država u korist investitora odrekla značajnog iznosa prihoda, iako već izdašno potiče struju iz obnovljivih izvora energije.
Propustili reagirati?
Prema prijašnjoj Uredbi iz 2014., investitori su bili dužni državi, pored naknade za osnivanje prava građenja i naknade za umanjenja tržišne vrijednosti nekretnina uslijed osnivanja prava služnosti, plaćati i taj iznos od 1,5 posto od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog prodajom električne energije, prema financijskom rezultatu na kraju svake poslovne godine.
U Ministarstvu državne imovine, koje je izradilo Uredbu za vrijeme ministra Gorana Marića, a potpisao ju je premijer, tvrde da je ta naknada predstavljala parafiskalni namet te da je bila u suprotnosti sa Zakonom o upravljanju državnom imovinom, pa da je zato ukinuta.
“Zakonom o upravljanju državnom imovinom iz 2018. propisano je da se prije svakog raspolaganja nekretninama utvrđuje vrijednost nekretnina, odnosno naknada za služnost i pravo građenja po ovlaštenom sudskom vještaku. Intencija Ministarstva, sukladno nadležnostima, bila je propisivanje naknada za korištenje zemljišta temeljem procijene vrijednosti nekretnina”, kažu u resornom Ministarstvu.
Neočekivani ustupak
No Milan Puharić, energetski stručnjak i nekadašnji član Upravnog vijeća HERA-e, agencije čiji je aktualni predsjednik uhićen u aferi vjetroelektrane, kaže da se tu apsolutno radi o pogodovanju investitorima koji su ionako do prije nekoliko godina imali poticajnu tarifu koja je bila među najvećima u Europi.
- Također, naknada za korištenje prostora među najnižima je u Europi. U nizu bogatijih država puno se više plaća za korištenje prostora nego kod nas, a odricanje od ove naknade od 1,5 posto je po meni suludo. Ne vidim razlog da se država odrekla tog prihoda ako nisu pronađeni neki drugi izvori - kaže Puharić.
Dodaje i da su naši poticaji znatno veći od onih u drugim državama i da to svi građani plaćaju kroz skuplju struju.
- Cijena tehnologije pada i smatram da bi investitori mogli i sami to financirati bez premijskog modela, posebno ako sada vidimo kako to funkcionira. Bašić je tu jedini nastradao, a drugi su se provukli - smatra Puharić.
Tonći Panza, zamjenik predsjednika Zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK i direktor tvrtke Adria Wind Power, koja je još 2004. izgradila vjetroelektranu na Pagu, kaže kako oni nisu tražili da se ukine ta naknada, niti je ikada išta usvojeno od njihovih prijedloga te da je plaćanje te naknade bilo primjereno.
- Nakon ukidanja te naknade nisu doneseni nikakvi drugi propisi. Plaćanje te naknade bilo je primjereno, ali trebalo bi onda odrediti da se od tih 1,5 posto iznos raspoređuje državi i lokalnoj zajednici, kao što je riječ kod koncesija. Jer sada imamo slučaj da plaćamo naknade i lokalnoj zajednici, i to lipu po kilovatsatu, što je pristojan prihod za financiranje svih tih prekobrojnih jedinica lokalne samouprave - kaže Panza.
Smatra da je i ta naknada rezultat nereda u sustavu u kojem postoje i nelogičnosti kod natječaja za lokacije.
- Postojećim zakonom definirano je da investitor traži lokaciju, uloži novac za mjerenje jačine vjetra, a samo jedan stup za mjerenje košta 100.000 eura, da bi država za tu lokaciju raspisala natječaj na šest mjeseci i onda vam netko drugi može dobiti tu lokaciju. Zatim pregovarate s lokalnom zajednicom o naknadama i tu postoji mjesto za manipulacije jer doslovno licitirate za cijenu - kaže Panza.
'Povlaštena tarifa'
Bivši Mostov državni tajnik za energetiku Ante Čikotić pak kaže da je teško braniti tu Vladinu odluku jer država na sve moguće načine potiče obnovljive izvore energije, a onda se još i odriče naknade koju je imala, dok s druge strane ne ukida brojne druge parafiskalne namete koji opterećuju poduzetnike.
- Ako je netko dobio povlaštenu tarifu, pa onda još i kredit HBOR-a, ne vidim zašto se država odriče i te naknade. Obnovljive izvore treba poticati, ali na tržišnom principu, a posebno treba izbjegavati dvostruke ili trostruke potpore. Kineska tvrtka kod Senja gradi vjetropark bez poticaja. Treba omogućiti i da proizvođači prodaju struju industrijskim subjektima, kao što Google, primjerice, koristi vjetropark u Sjevernom moru - kaže Čikotić.