Propao manevar Josipe Rimac. Poruke u kojima se spominje AP ostaju zakonit dokaz

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda je ponovno odlučilo da su poruke iz mobitela bivše HDZ-ove državne tajnice Josipe Pleslić (nekada Rimac), u kojima sa suoptuženom bivšom ministricom Gabrijelom Žalac među ostalim spominje i osobu inicijala AP, zakonit dokaz.

"Optužno vijeće ovoga puta je odbacilo prijedlog obrane iz za sada nama nepoznatih razloga, no odluku ćemo dobiti uz zapisnik. Obrana na takvu odluku nema pravo žalbe", kazao je branitelj bivše dužnosnice Ivan Gržić.

Gržić je pojasnio da će iduća sjednica optužnog vijeća biti zakazana pisanim putem kada će se i odlučivati o osnovanosti optužnice podignute u veljači 2022. Optužno vijeće optužnicu tada može potvrditi, odbaciti ili vratiti tužiteljstvu na doradu.

"Optužnicu u cijelosti smatramo neosnovanom te sam uvjeren kako ćemo je valjano pobijati te u konačnici napraviti nekakav rezultat", dodao je odvjetnik.

Ponovni prijedlog obrane o izdvajanju navodno nezakonitih dokaza, koji je već ranije osim Županijskog odbio i viši sud, uslijedio je nakon što je Visoki kazneni sud 20. kolovoza prihvatio žalbe obrane Josipe Pleslić i njenih suoptuženika u drugom slučaju, aferi Vjetroelektrane, za koje je zagrebački sud također ranije zaključio da su zakoniti.

U ovom slučaju, proisteklom iz afere Vjetroelektrane, Uskok tereti bivšu državnu tajnicu i kninsku gradonačelnicu za primanje mita u vezi dodjele poljoprivrednog zemljišta i donošenja uredbe o zakupu šumskog zemljišta, ali i sređivanja državnih ispita te posredovanja u zapošljavanjima.

Uskok je isprva optužio čak 26 osoba, no do sada su mnogi, među njima i nekadašnji državni dužnosnici, priznali krivnju te su sporazumno osuđeni nakon priznanja nedjela i nagodbe s tužiteljstvom.

U aferi Vjetroelektrane Uskok tvrdi da je Pleslić primila mito kako bi pogodovala suokrivljenim poduzetnicima oko projekta izgradnje vjetroelektrane Krš – Pađane. U lipnju ove godine optužena je i za niz nezakonitosti s bivšom rektoricom zadarskog sveučilišta Dijanom Vican i poduzetnikom Antom Stanišićem čijoj je tvrtki navodno pogodovala.