Dr. Stipan Jonjić: Kada dođe do ovakvog zastoja u opskrbi vakcinom, ne odlučuje javno zdravstvo nego nažalost, isključivo novac!

Kriza s količinom cjepiva protiv covida-19 za promućurnije zemlje u svijetu bila je predvidiva. Jer evo, pokazalo se da ga nema dovoljno, čak ni onoga čija učinkovitost se bazira na dvije doze u razmaku od 21 dan pa najednom doznajemo kako to može biti i dvostruko dulje, kao što nas je izvijestio glavni državni epidemiolog dr. Krunoslav Capak.

Može li to biti u redu, pokušali smo doznati od nekih drugih njegovih kolega i stručnjaka, ali kao da je u utorak malo tko od njih bio voljan za razgovor.

Za imunologa dr. Stipana Jonjića sa Zavoda za histologiju i embriologiju u KBC-u Rijeka kašnjenje cjepiva je tužno i tragično.

"Sve te tvrtke koje su radile, na kraju krajeva i dobile novce od EK, imaju stručnjake koji znaju protočnost njihove tehnologije, što znači da su do detalja mogli planirati koliko, do kada i za koga mogu proizvesti. To su i potpisali. Zato mislim da je reakcija svih čelnika europskih ne samo opravdana, nego i prilagođena tonom jer takve stvari se ne smiju događati. To ide u prilog onima koji spominju zavjeru i slično", rekao je dr. Jonjić za N1 televiziju.

Na pitanje može li se, primjerice, utrostručiti proizvodnja cjepiva ili se možda pogoni u kojima se proizvodi cjepivo za gripu mogu pretvoriti u pogone za proizvodnju cjepiva za koronavirus, dr. Jonjić odgovara kako pretpostavlja da nije tako zahtjevno napraviti te visokoprotočne pogone.

"Mi imamo WHO, ali kada dođe do ovakvih stvari ne odlučuje očito javno zdravstvo niti opće dobro, nego isključivo novac", istaknuo je ovaj riječki stručnjak.

No to da bi proizvođači cjepiva mogli, laički rečeno, podijeliti zemljama svijeta svoje recepture kako bi ono došlo do svih Zemljana neovisno o ekonomskoj snazi i snalažljivosti, neki smatraju utopijom naprosto zato što su suvremena cjepiva, pogotovo ona koja se temelje na tzv. messenger RNA, izuzetno kompleksna.

Razgovarali smo s jednim zaposlenikom Europske agencije za lijekove (EMA) koji se nije želio predstaviti s obzirom na agencijski protokol o davanju informacija, no dobro je upoznat s procedurom odobravanja pojedinog cjepiva. Prije svega, on smatra da građani Europske unije ipak imaju sreće jer je Agencija, prije svega, s puno opreza pristupila odobravanju pojedinog cjepiva, a količine doza su usklađene s brojem stanovnika pojedine zemlje a to ne može biti poštenije.

Oprez Agencije očitovao se upravo kad je riječ o oxfordskom cjepivu britansko-švedskog proizvođača AstraZeneca s kojim posljednjih dana vodi prepirku oko dogovorene isporuke. Proizvođač je poručio da neće isporučiti 300 milijuna doza kako je ugovoreno, a EU je na neki način financirala proizvodnju unaprijed plativši 298 milijuna funti.

- EU je unaprijed financirala razvoj cjepiva te želi vidjeli povrat investicije – oštro je komentirala Stella Kyriakides, europska povjerenica za zdravstvo.

S Oxfordskim cjepivom bilo je prijepora i ranije jer u EU-u su smatrali da uzorak provjere njegove učinkovitosti nije bio reprezentativan. Posjetimo kako su iz AstraZenece najprije izvijestili da je njihovo cjepivo učinkovito 64 posto da bi kasnije javili kako je to ipak 90 posto. No, nastala je zbrka oko količine doza u testiranom uzorku i postavilo se pitanje jesu li rezultate dobili greškom.

Osim toga, AstraZeneca nije podnijela zahtjev za davanjem odobrenja kad i ostali proizvođači pa je i to razlog kašnjenju.

Ipak, trebali su moći predvidjeti koliko doza su u stanju isporučiti.

Takve stvari su, kako kaže dr. Jonjić, nedopustive jer su tehnologije visokoprotočne, a "gospoda su znala ljetos koliko mogu proizvesti svaki dan, tjedan, mjesec..."

Inače, Europska unija zahtijevala je od svih proizvođača maksimalnu transparentnost, a radi posebne situacije, s nekima je EMA bila uključena u proces proizvodnje po principu tzv. kotrljajućeg izvješća, firme su svaka dva tjedna slale podatke. Za razliku od Pfizera, tvrtka Moderna svoje spoznaje, na primjer, nije bila voljna dijeliti s regulatorom po tom principu, ali su zato naknadno dali na uvid svoje kompletne protokole.

- Možda nas je strogost Europske unije, a zatim i odlučivanje na nivou svih 27 zemalja članica upravo zaštitila – govori naš sugovornik.

A kad je riječ o različitoj cijeni cjepiva, on pojašnjava da se ona formira sukladno životnom standardu pojedinih regija i da se ista praksa primjenjuje sa svim lijekovima. Osim toga, kod cjepiva za koronavirus cijenu formira i to daje li se u jednoj ili dvije doze, kako se čuva...

Upravo maksimalni uvid u proizvodnju cjepiva protiv covida-19 kao i dogovor o svemu prvenstveni je razlog zašto u granicama Europske unije, osim Mađara, još nitko ne kontaktira s Rusima i Kinezima. Naime, i jedni i drugi odbili su takav vid suradnje. Ipak, nije isključeno da će dokumentacija za rusko cjepivo Sputnik 5 ipak stići u EMA-u.

Mogli bismo, naime, zaključiti da će u Europskoj uniji, sve možda ići malo sporije ali će biti sigurno.

Međutim, geostratezi upozoravaju da će ona gospodarstva čije stanovništvo će u ovoj pandemiji biti brže procijepljeno brže stati na noge i bilježiti rast. I ne samo to, nego će one zemlje koje će prihvatiti cjepiva proizvođača iz Kine i Rusije, a nerijetko i ustupke zajedno s dozama, na neki način biti i njihovi dužnici.