Veliki proizvođači hrane ubuduće će dobro razmisliti hoće li na istočno tržište Europske unije plasirati proizvode lošije kvalitete od onih koje čuvaju za zapadne članice.
Naime, Europski parlament, točnije njegov Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača, usvojio je zakon kojim se eksplicitno zabranjuje dvostruka kvaliteta proizvoda, te propisuju drakonske novčane kazne za korporacije koje ga budu kršile. Naime, sukladno izmjeni tzv. crne liste Direktive o nepoštenim poslovnim praksama, oni proizvođači koji i dalje budu plasirali različite proizvode na tržište EU-a platit će kaznu u iznosu do četiri posto njihova godišnjeg prometa.
Lošija hrana
Da stanovnici novijih članica EU-a jedu hranu lošije kvalitete i slabije nutritivne vrijednosti od onih na Zapadu Europe razotkrili su, podsjetimo, rezultati ispitivanja hrane koja su se posljednjih godina provodila u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Sloveniji. Potvrdu da na hrvatskim policama trgovina ne završavaju isti proizvodi kao na njemačkima, premda dolaze iz iste tvornice, iznjedrilo je, pak, istraživanje koje je prije godinu i pol dana okončala europarlamentarka Biljana Borzan.
Tom prilikom ukazano je na različitu kvalitetu "Nutelle", "Ariela", pa čak i dječje hrane "Hipp".
Zbog svega toga Borzan je, kako kaže, oduševljena najnovijim razvojem događaja.
– Službena pozicija Europskog parlamenta je da se različita kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu EU-a mora zabraniti. To je pozicija do koje smo došli nakon godina uvjeravanja, povlačenja za rukav i dokazivanja! Oduševljena sam ovako dobrim rezultatom teških pregovora i, za mene, već petogodišnjeg procesa. Vrlo je teško gurati zakon za koji nitko ne želi da se dogodi osim vas i dijela istočnoeuropskih zastupnika – kazala je jučer Biljana Borzan.
Drugi red
Osjećaj da ih velike korporacije tretiraju kao građane drugog reda ima čak 80 posto Hrvata.
– To su brojke koje sam dobila kad sam radila prvo istraživanje kvalitete na našem i njemačkom tržištu s Hrvatskom agencijom za hranu. Ti podaci su me obvezali... Europski parlament je donio najbolju poziciju, unatoč teškim pregovorima. Sada je na potezu Vijeće, a tu veliku ulogu mora odraditi naša Vlada – objašnjava hrvatska zastupnica u EP-u i dodaje kako je u tijeku rumunjsko predsjedanje, te da postoji dobra politička volja da se ove stvari proguraju.
Paralelno s ovim zakonodavnim procesom ide, podsjeća naša sugovornica, i veliko europsko istraživanje kvalitete proizvoda za koje je upravo ona, kao članica Odbora za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača, osigurala sredstva iz EU proračuna. Uzorak će se uskoro formirati na osnovu doprinosa 19 država članica EU-a. Među njima je i Hrvatska koja je, podsjetimo, uhvatila zadnji vlak za sudjelovanje u spomenutom istraživanju jer se Ministarstvo gospodarstva nije prijavilo na vrijeme. Inače, na testiranju kvalitete naći će se, prema informacijama kojima raspolaže Borzan, najmanje 60 do 70 proizvoda.
– Prvi rezultati će biti kroz nekoliko mjeseci, a moguće je da zakon bude izglasan i prije toga. Samim time su rezultati istraživanja i važniji jer će povući za sobom prve sankcije za proizvođače – smatra europarlamentarka.
Recepture
Istoku jeftinije sirovine
Nakon hrvatskog istraživanja kvalitete hrane reagirale su, podsjetimo, dvije multinacionalne korporacije, "Ferrero" i "Hipp" koje su obećale izjednačiti recepturu svojih proizvoda radi kojih su bile prozvane.
Za "Ferrerovu" Nutellu na hrvatskom tržištu, utvrđeno je kako ima manje lješnjaka od njemačke, te da sadrži manji postotak obranog mlijeka u prahu, a više sirutke koja je jeftinija sirovina.
Da čak i među dječjom hranom ima proizvoda različite kvalitete utvrđeno je, pak, na primjeru "Hippove" kašice "Bio riža i mrkva s puretinom". Iako se spomenuti proizvod i na hrvatskom i na njemačkom tržištu prodavao pod istom brojčanom šifrom artikla, analizom su utvrđene razlike u boji, okusu i aromi, a ni deklaracije nisu bile usklađene. Naime, dok je u njemačkoj kašici udio povrća (mrkve i krumpira – op.a.) iznosio 38 posto, u hrvatskoj je bio za 14 posto niži.
Jesu li doista spomenute razlike otklonjene utvrdit će predstojeće veliko istraživanje hrane na razini čitavog EU-a.