Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka Europske komisije, ali strukturne reforme nisu napredovale, kaže se u izvješću Europske komisije objavljenom u srijedu, s analizama ekonomskog i socijalnog stanja u državama članicama, uključujući napredak u provedbi preporuka po državama članicama i ocjenu mogućih neravnoteža.
'Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale', navodi Komisija.
Komisija je u svibnju prošle godine uputila pet preporuka za Hrvatsku, koje se odnose na javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav.
'Zakoni potrebni za jačanje fiskalnog okvira nisu usvojeni, dok se odustalo od provedbe zakona o porezu na nekretnine. Poduzeti su neki koraci u racionalizaciji zdravstvenog sustava, posebice bolnica. Međutim, zaostali dugovi u zdravstvu nastavljaju rasti. Mjerama planiranim u socijalnom sustavu smanjen je opseg, dok je paket reformi mirovinskog sustava opet odgođen.
Aktivne političke mjere za osobe s niskim obrazovanjem i za dugotrajno nezaposlene uvelike se ne koriste, dok reforma obrazovnog sustava još je na čekanju, unatoč nekim ohrabrujućim koracima. Velika reforma javne uprave uvelike je u zastoju', kaže se u izvješću Komisije.
Što se tiče mjera za poboljšanje poslovnog okruženja, ocijenjeno je da su one 'ponešto' napredovale u pogledu smanjenja administrativnog tereta i parafiskalnih nameta. Napravljen je napredak u prodaji manjinskih udjela u poduzećima u državnom vlasništvu i aktiviranju državne imovine, dok su zaostali predmeti na sudovima marginalno smanjeni. Donesene su neke mjere za rješavanje nenaplativih kredita, kaže Komisija.
Izvješće sadrži i analize makroekonomskih neravnoteža. Komisija je u studenome prošle godine započela dubinska preispitivanja za 12 država članica kako bi se analizom utvrdilo postoje li u tim državama članicama makroekonomske neravnoteže i ocijenio njihov razmjer.
Hrvatska zajedno s Ciprom i Italijom bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Tri zemlje u toj skupini od 12 zemalja - Bugarska, Portugal i Španjolska - nemaju više prekomjerne makroekonomske neravnoteže, koje su imale prošle godine, nego samo makroekonomske neravnoteže, dok Slovenija više nema ni makroekonomske neravnoteže.
'One nisu ništa bolje od Hrvatske, ali su provele ono što su najavile, dok je Hrvatska najslabija po ispunjavanju mjera koje je sama najavila', kažu stručnjaci.
'Stalno se nešto odgađa, poput mirovinske reforme, poreza na nekretnine, iako razumijemo da neke od tih reformi nisu popularne', dodaju.
Stručnjaci ističu da Hrvatska sada ima rast iznad svoga potencijala, da se taj rast već pomalo ispuhuje, došlo je do usporavanja rasta i to dva kvartala prije nego što je Komisija očekivala te da se bez strukturnih reformi ne može povećati potencijal rasta.
Naime, Komisija predviđa da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 2,8 posto, dok potencijalnu stopu rasta procjenjuje na 1,4 posto. U idućoj godini, pak, predviđa stopu gospodarskog rasta od 2,7 posto, a potencijalnu procjenjuje na 1,9 posto.
Stručnjaci Komisije zaduženi za Hrvatsku kažu da je poželjno u ovom slučaju pogledati što su napravile one zemlje koje su izišle iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
