StoryEditorOCM
Fotođirurbana scena

‘Bit ćemo Eldorado sjeverne Dalmacije‘: u Kninu ima života i to ne samo za ‘Oluju‘, napravili smo reporterski đir

Piše Lenka Gospodnetić/SD
2. svibnja 2022. - 12:24

Kao i većina manjih gradova i mjesta Lijepe naše, i Knin doživljava već godinama - pa i desetljećima - sustavnu demografsku eroziju. No, naziru se i konture oporavka; naime u gradu kojega se mnogi od nas (iz drugih gradova), sjete uglavnom jednom godišnje - užežin proslave Oluje - zahuktalo se puno gospodarski obećavajućih projekata, a bogme i urbana je scena sve jača!

Naime, "urbana scena" kovanica je za onaj "špirit" koji grad čini - gradom; začeci sežu pak u klupsku scenu iz koje je izrasla udruga naziva Atribut ili "A3but", a "kolijevka" je klub "A3" u vlasništvu dobrog duha urbanog Knina, Kninjanina Juga Ramljaka.

Jug (52) je više od ugostitelja, to mu (po vlastitu priznanju) dođe nešto kao izlika za promicanje nečega puno važnijeg: dobre muzike i dobrog, gradskog đira Knina. Onoga u kojima ne "deru" cajke i koji je više od ratnih priča i vijorenja zastavama jednom godišnje. Pravog grada u kojemu žive građani, mladi sviraju i slušaju dobru rock i pop-muziku, Knina u kojega dolaze Splićani, Šibenčani, Trogirani i Zagrepčani kako bi poslušali kvalitetnu klupsku svirku, gitarski festival i jednostavno - osjetili duh grada koji ima drevnu forticu kao i podjednako snažnu "urbanu gerilu" kao mirnodopsku vojsku mimo one službene, također prisutne.

image

Jug Ramljak iz udruge Aribut

Nikola Vilić/Cropix
image

Aleksandra Sinobad, Jug Ramljak i Katarina Gugo iz udruge Atribut

Nikola Vilić/Cropix

Šetnja Kninom mjestimično je zadivljujuća (pogotovo u proljeće; hortikulturne intervencije u okoliš su pohvalne), a djelomice ipak razočaravajuća. Ima zgrada koje nas izgledom vraćaju u 1992., no to nije stvar spore poratne obnove nego neriješenih vlasničkih odnosa koje priječe renoviranje i druge zahvate pojedinih zdanja. Građevinske skele, saznajemo u razgovoru s gradonačelnikom Marijom Ćaćićem, naznaka su skore izgradnje društvenih stanova koji će biti dodijeljeni na korištenje liječnicima, profesorima i drugom (skoro posvuda u Hrvatskoj) deficitarnom kadru.

Gradsko središte - gledajući iz cestovne perspektive - uz rotor koji vodi na izlaz prema Gračacu, uvijek je isto. Kafići, trgovine nižeg cjenovnog razreda; Kninjankama i Kninjanima je shopping-odredište pedesetak kilometara udaljeni Šibenik. U središtu Knina nema dućana s natpisom "Armani", nego "Mana", a umjesto cipela klase "Pollini", tu je pristupačna "Planet obuća". Robna kuća još čuva dah nekog prohujalog vremena, a "udomljava" supermarket prehrambene i mješovite robe, te one tehničke na gornjoj etaži. Nema luksuza, ali nema ga tko ni kupovati; Knin po novome, sam grad bez okolice broji tek (realno, saznajemo) oko pet-šest tisuća građana. Nešto manje od, primjerice, splitskog kotara Žnjan-Pazdigrad, jednog od manjih kotareva.

No, u Kninu ima života, i to ne samo "olujnog"! Klub A3 mjesto je koje popravlja krvnu sliku grada, nalazi se nedaleko srednjoškolskog centra, a interijerom se naslanja na undergoround-klubove u Berlinu (ne pretjerujemo)! U "A3" puno detalja plijeni pozornost nadrealnim, angažiranim duhom, jedan mural potpisuje i splitski akademski slikar, stripaš i poklonik "undergorund-estetike" te glazbenik Vinko Barić, a u klubu su nastupali - uz mlade, još neafirmirane - i brojni jaki izvođači, na primjer Sinjani iz M.O.R.T.-a, KUD Idijoti, Elemental, Nina Kraljić, Let3...

- Neno Belan nam stiže u kolovozu - nadopunjavaju nas Katarina Gugo i Aleksandra Sinobad iz Atributa. Jug (Ramljak) potvrdno kima glavom, upravo je donio kave u voćnjak (nešto kao štekat kluba/kafića) gdje sjedimo ispod rascvale krošnje. Voćnjak koji se po potrebi pretvara u pozornicu s publikom, klub ima kapacitet ukupno za čak tristotinjak ljudi.

- Kažu da nastup na ovom mjestu donosi sreću; zato se već stvorio mit o važnosti jedne od prvih svirki baš ovdje. A nama je drago da ima zbivanja, da mladi mogu poslušati nešto osim cajki, i da u Knin ljudi ne dolaze samo kad je Oluja. Važno je reći i da imamo radionicu za djecu školskog i starijeg predškolskog uzrasta; sviraju gitare, klavijature, bubnjeve. Besplatno. Tako ispunjavaju slobodno vrijeme, otkrivaju ljepotu muziciranja, rade nešto kreativno što ih udaljava od dokolice, depresije, droge... - napominju djevojke, obje visokoobrazovane.

Aleksandrin sinčić Maksim također je već darovit mladi bubnjar, svira instrument kojega je i Jug nekoć svirao po Zagrebu, i cijeloj Hrvatskoj sa bendom. Danas su svi živote vezali uz Knin, grad kojega žele "pogurati" u kulturnom, nadasve urbanom smislu. I sve rade volonterski, iz čiste ljubavi i entuzijazma; na honoraru je, vele smijući se, kod njih jedino tonac. Na sreću, imaju dobru suradnju s lokalnom upravom, potporu gradonačelnika Marija Ćaćića, Ministarstva kulture... Nadaju se i EU-sredstvima, koja se zasad u Kninu više povlače za gospodarske i sportske projekte.

image
Nikola Vilić/Cropix

Katarina je inače diplomirana ekonomistica i stručnjakinja za hotelski menadžment i konzalting, dok je Aleksandra diplomirana povjesničarka umjetnosti; Jug za njih kaže da su glavni "motor" udruge formalno osnovane 2017. Od tada apliciraju za raspoloživa sredstva, ranije je pak nukleus zbivanja bio "samo" klub iz kojega je sve poteklo, od 2004. godine. Od tada su već dobrano stasali mnogi glazbeni izvođači kojima je upravo malen ali moćan A3 u Kninu bio odskočna daska.

A iz glazbene školice stasala su i dva dječja rock-benda!

- Imamo četrdesetak djece koji u "garažu" pored A3 dolaze svirati neke od instrumenata koje smo nabavili samo za njih. Tako su nastali bendovi "Kninci", čine ga klinci iz Knina (otud naziv) starosti od osam do deset godina, i srednjoškolke "In the zone". Inače nam je tinejdžerska glazbena scena malo uspavana, pa je osnutak ovog benda osobito značajan - upućeno će djevojke iz Atributa.

No, to ni približno nije sve; zahvaljujući njihovu djelovanju nastao je "GRR" to jest "Gerila rock'n'roll" festival, koji je pak započet kao standardni rock-susret e da bi prerastao u rock-feštu odraslih i - mladih!

- Onaj za djecu zove se "GLL-fest" jer djeca ne znaju izgovoriti "r", nego često to zvuči "l" - smiju se Aleksandra i Katarina. Jug njima rado prepušta riječ, žene počesto znaju više...

Ženska inicijativa u Kninu je moćna, naime grad se zahvaljujući "Atributu" može pohvaliti i jedinstvenom smotrom u hrvatskim okvirima: u drugoj polovici srpnja održat će se u voćnjaku kluba treće izdanje ženske gitarijade naziva ŽEGA!

- Ove će godine, već je poznato, nastupiti izvođačice umjetničkih imena Mar, Daisy Dives i svima dobro znana Nina Kraljić. Bit će to prava uživancija za uši i oči - najavljuju volonterke.

Atribut nije jedina kninska udruga, civilno društvo ima i drugih koje se bave nešto drugačijim programima. Valja izdvojiti kao sjajan primjer eko-udrugu "Krka", "Portu" koja se bavi animiranjem djece Knina i okolice, "Fort design" umjetnika Milana Zoričića, koji se iz Miulanskog "ombelica" vratio u svoj Knin i likovno ga oplemenio. Svi su oni duh grada, uz umjetničku crtu i plemenita stremljenja svakako su od koristi i menadžerska žica koju imaju oni poput Katarine. Sredstva povlači iz različitih dostupnih izvora, ulaznice za događaje inače su simbolične, od dvadesetak kuna pa do najviše šezdeset, ali i time pokrivaju neke osnovne troškove.

Jug se malko požalio na nedostatak smještajnih kapaciteta Knina, koji se ima tek dva hotela. U stvari, jednog i pol!

- Hotel Mihovil inače je dijelom pretvoren u dom za starije osobe, što je također bio sadržaj potreban gradu. Izvođače najčešće smjestim u noviji objekt "Ivan", tamo imaju i bazen. U Kninu nema baš puno luksuznih vila s bazenima u okolici, ali ima zanimljivih OPG-ova. Sve je to, jasno, povezano: više zbivanja, više gostiju u gradu, veća potražnja za smještajem. I tako cijelu godinu - iznosi priželjkivani scenarij Jug Ramljak, prekaljeni "urbani gerilac".

image

Gradonacelnik Knina Marijo Ćaćić

Nikola Vilić/Cropix

Gradonačelnik Ćaćić: Knin će biti Eldorado sjeverne Dalmacije

Knin je grad koji će doživjeti procvat i demografski preporod! Uvjeren je u to gradonačelnik Marijo Ćaćić (48), nekadašnji zamjenik današnjeg župana Marka Jelića, inače diplomirani ekonomist i doktorand, stručnjak za EU-fondove i krizni menadžment. Čini se da baš to Kninu i treba, demografska slika je loša a otvaranje radnih mjesta jedan od najvažnijih kriterija za oporavak iste.

Pitamo gradonačelnika sjeća li se poratnog poziva ljudima da nasele Knin, što se u mnogim slučajevima pokazalo kao prazna priča, "navlakuša" koja je upropastila mnoge sudbine...

- Neće se ponoviti, inače sam prvi ženik u Kninu (tada sam krstio i kćer) 1995. godine, nakon Oluje dakle odmah desetog rujna! Bio sam splitski student, još malodoban kad je zaratilo, i jedva se čekao vratiti, uključiti u procese oporavka grada. Danas sam u poziciji da mogu učiniti puno za grad i veseli me neizmjerno što mogu najaviti uspješno provođenje projekata od kojih je neke započeo Marko Jelić. Ideja naseljavanja iza Domovinskog rata koju ste spomenuli bila je dobra, ali nije se ulagalo u poduzetničku infrastrukturu. Ipak, milenijske 2000. godine bili smo najmlađi grad u HR; kasnije nam je titulu uzeo Solin. Ipak, vjerujemo u ponovni "baby boom", radimo i gradimo, upravo smo potpisali obnovu tržnice s izvođačima radova, tvrtkom iz Drniša. Uređujemo i Cesarićevu obalu uz rijeku Krku, pješačko-biciklističku stazu od Krčića, gradimo sportsko-rekreativnu zonu Marunuša; zasad imamo samo dvoranu uz srednjoškolski centar a sad gradimo multimedijalnu dvoranu koja će ljetnu turističku sezonu produljiti na cijelu godinu. U planu je i kupalište, naime rekreativni centar s bazenima na pet i pol hektara, sad baš i nemamo kupališta iako Knin - ne znam je li vam to poznato - leži na čak sedam rijeka. Da, jači smo od Karlovca, on ima "samo" četiri! - veselo će Ćaćić.

Mladi Kninjani najviše odlaze na kupanje na prvu morsku "poštu", plaže oko Šibenika udaljene pedesetak kilometara od njihova grada. No, Šibenčani i brojni drugi gosti iz cijelog svijeta dolaze na Kninsku tvrđavu, najveću mletačku vojnu nerezidencijalnu forticu - pazite sad - na svijetu!

- Ono što je pak od vitalne važnosti za Knin je izgradnja poduzetničkog centra na postojećoj zoni Preparandia, tu nam dolazi proizvodni pogon industrijske ambalaže austrijskog investitora; ranije su bili u Indiji. Tu će raditi tristo ljudi; pazite, to je za nas kao da u Zagrebu zaposlite dvadeset tisuća novih radnika! - ilustrira gradonačelnik.

Vjeruje i u dolazak centra Supernova, pa Kninjanke i Kninjani te žitelji okolice neće više "šopingirati" u Šibeniku i Splitu, Zagrebu.

- Čujte, uvijek jedno povlači drugo, podstrek je ostalim ulagačima pa više ljudi dolazi, zapošljava se, troši... Radi se i na ubrzanju postojeće državne ceste, ma Knin će biti Eldorado! - zažareno će gradonačelnik-volonter.

- Da, obnašam ovu funkciju volonterski jer sam službeno zaposlen u svojstvu višeg predavača na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu - kazuje čelni čovjek kraljevskog grada na sjeveru Dalmacije.

image
Nikola Vilić/Cropix
image
Nikola Vilić/Cropix
image

Jug Ramljak iz udruge Aribut

Nikola Vilić/Cropix
image

 Aleksandra Sinobad, Jug Ramljak i Katarina Gugo iz udruge Atribut
 

Nikola Vilić/Cropix
image

 Jug Ramljak iz udruge Aribut
 

Nikola Vilić/Cropix
image

Radovi na rekreacijskom centru Marunusa na obali Krke
 

Nikola Vilić/Cropix
image

Gradonacelnik Knina Marijo Ćaćić

Nikola Vilić/Cropix
image

Jug Ramljak iz udruge Aribut

Nikola Vilić/Cropix
image

Maksim Sinobad za bubnjevima u udruzi Atribut
 

Nikola Vilić/Cropix
image
Nikola Vilić/Cropix
image

Aleksandra Sinobad, Jug Ramljak i Katarina Gugo iz udruge Atribut

Nikola Vilić/Cropix
image

Jug Ramljak iz udruge Aribut

Nikola Vilić/Cropix
image
Nikola Vilić/Cropix
image
Nikola Vilić/Cropix
image
Nikola Vilić/Cropix
image
Nikola Vilić/Cropix
image
Nikola Vilić/Cropix
image

Klub A3 udruge Atribut

Nikola Vilić/Cropix
image
Nikola Vilić/Cropix
16. studeni 2024 05:48