Od grijanja do prometa, energija je ključna za naš svakodnevni život, ali je i velik izvor štetnih emisija. Kako bi se postigao ambiciozan cilj klimatske neutralnosti Europske unije do 2050., potrebno je drastično smanjiti emisije u energetskom sektoru. Uz to, svjesni smo što se trenutno događa: cijene plina i električne energije nedavno su dosegle rekordnu razinu, a EU uvelike ovisi o uvozu energije, posebno prirodnog plina (90 posto) i nafte (97 posto).
Vjetar je trenutno jedini odobalni obnovljivi izvor energije koji se upotrebljava na komercijalnoj razini, ali EU želi koristiti i druge izvore, kao što su energija plime i oseke, valova, plutajuća sunčeva energija i alge za biogoriva. Iz svih je tih razloga, Europska komisija predložila strategiju za dramatično povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na moru.
Inženjer brodostrojarstva, Goran Basioli, taj je zadatak shvatio pomalo osobno. Naime, on se već dvije godine intenzivno bavi razvojem svog prvog patenta koji će iskorištavati upravo snagu valova za proizvodnju električne energije. Ovaj je 41-godišnji Zadranin prije tjedan dana dobio je potvrdu da je njegov patent prihvaćen od strane Državne zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV) i da ga zapravo sutra može početi proizvoditi i prodavati.
Basioli je osmislio morsku bovu (plutaču) koja bi energiju gibanja valova pretvarala u električnu energiju.
- S obzirom na to da ovaj moj patent spada u tzv. velike patente, što znači da u njemu ima više novina, a ne samo jedna, trebat će oko 18 mjeseci da dobijem sve papire od DZIV i da službeno komisija potvrdi njegovu posebnost – odmah na početku razgovora pojasnio je Basioli, otkrivši nam kako je uopće došao na ideju ”Basiolijeve elektrane” kako je nazvao svoj izum.
- Promatrajući struju benzinskog, odnosno otto motora automobila, sjetio sam se da mogu iskoristiti isti princip rada, ali na drugom sustavu: upotrebljavanje jalove struje, struje koja je kratkotrajna i koja se odmah mora iskoristiti, preko parno-turbinskog sustava. Došao sam na ideju da moja bova, umjesto okrugle razvodne kape, nosi razvučenu sklopku nazvanu ‘Basiolijeva sklopka‘, sa sličnim principom rada kao razvodna kapa. Tu sam sklopku također patentirao kao dio ovog izuma, a ona služi za stalno prekidanje napona, po ritmu vala. Bova prati gibanje valova, no povezana je s nosačima zbog kojih stoji na jednoj poziciji. Ima svoju ‘struju uzbude‘ i sadrži jedan ili dva obična akomulatora od 12 volti. Bovu do elektrane povezuje jedan tanji, vodootporni kabel - pojašnjava nam Basioli te ističe posebnost svog izuma.
- Naime, za dobiti veliku količinu energije ne treba mnogo ovakvih bova pa se obala ne mora krčiti, niti se moraju raditi kakve energetske ”farme”. Dovoljne su dvije, recimo, ispod Masleničkog mosta, koje mogu služiti u sustavu ”Basiolijeve elektrane” za napajanje cijelog grada – pojašnjava ovaj izumitelj, dodavši da bi za pokretanja sustava trebalo podići jednu takvu elektranu koja ne mora biti na samoj obali, što je inače čest slučaj s elektranama koje se napajaju energijom valova.
- Ova moja može biti i preko 200 metara od obale – pojašnjava nam Basioli te dodaje kako veličina bove, odnosno ‘štapa‘ kojeg ona nosi na sebi, ovisi o prirodnim paremetrima.
- Gdje su veliki vlaovi, taj će štap naravno biti veći, a time i bova - kaže.
Dodaje kako je njegov sustav najbolje laički opisati kao "kuhalo za vodu".
- To je poput kućnog kuhala za vodu koje je, u ovom slučaju, spojeno na istosmjernu struju. Pomoću njega dobivamo napon u elektromagnetskim zavojnicama, u auto-industriji je to poznatije kao ”bobina“. Tom jalovom strujom koju sam već na početku spomenuo, grijemo grijač koji je u kotlu i pomoću pare i parne turbine dobivamo električnu energiju, odnosno izmjeničnu struju – ističe Basioli.
Dok je ostvario ovaj izum, još u svojoj glavi, za što mu je, tvrdi, trebalo pola sata, nit vodilja bila mu je očuvanje okoliša.
- Cilj mi je da sačuvamo more, prirodu, a da pritom iskoristimo njihovu snagu u dobre svrhe, da se maknemo od nafte i ostalih zagađivača. Hrvatska itekako može profitirati s ovim mojim patentom, on može postati svojevrsni izvozni brend. U pripremi imam još osam izuma, no za to osim vremena, treba mi i financija, jer nažalost patentiranje nije jeftin sport - ističe te dodaje da bi u Hrvatskoj ovo mogao prepoznati Končar, a na svjetskoj razini Siemens.
- Znam da oni traže ovakve ideje, ovakvi ih izumu zanimaju. No, sada je na stručnjacima da ga prepoznaju, eventualno poboljšaju ukoliko treba i da me poguraju kako bi svi skupa stvorili jednu lijepu priču - zaključio je Basioli.