Redovni profesor u trajnom zvanju na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Neven Duić, poznati je stručnjak iz područja energetike i plave energije koja svakim danom postaje prisutnija u nastojanjima poboljšanja energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša.
Tijekom svibnja u Splitu je, u organizaciji upravo zagrebačkog FSB-a, održan trodnevni skup 'Dani plave energije’, pa smo prof. Duića zamolili da za početak razgovora izdvoji naglaske ili poruke sudionika.
- Na skupu The 2nd BLUE DEAL Transferring Lab (https://bluedealmed.eu/session/2nd-blue-deal-transferring-lab) je diskutirana tematika plave energije od provođenja preliminarnih analiza do samog procesa instalacije tehnologije. Glavni zaključak skupa jest da RH ima veliki potencijal u području pučinskih vjetroelektrana koji je u ovom trenutku potpuno zanemaren. Pučinske vjetroelektrane mogle bi u bliskoj budućnosti postati glavni izvor energije za RH, čime bi se smanjila ovisnost o uvozu fosilnih energenata kao i sam uvoz električne energije. Također se govorilo o potencijalu grijanja i hlađenja priobalnih gradova na morsku vodu.
Na skupu ste imali dan za predstavnike industrije, inovatore i tvrtke, aktivne na ovom području pa me zanima jesu li podijelili svoja iskustva, možda iznijeli mišljenja...
- Jedan dan bio je posvećen upravo predstavnicima industrije koji se bave ovim područjem bilo direktnim razvojem tehnologije, bilo samom instalacijom elektrana. Od njih smo mogli čuti u kojem smjeru idu trendovi te razvoj tehnologije, te s kojim se izazovima susreću prilikom provedbe projekta.
Posebice je zanimljivo bilo slušati hrvatske poduzetnike koji rade na projektima pučinskih vjetroelektrana diljem Europe i svijeta. Njihovo iskustvo stečeno na međunarodnim projektima moglo bi se koristiti i u RH, što bi bila višestruka korist za sve.
Stručna literatura navodi tri načina za korištenje energije mora: korištenje energije valova, plime i oseke te korištenje temperaturnih razlika u vodi. Jesu li podjednako primjenjivi u svim morima (oceanima).
- Energija valova, te plima i oseka izrazito su geografski ovisni te su u ovom trenutku primjenjivi jedino za otvorena mora gdje su morske struje značajno jače ili je izmjena plime i oseke puno izraženija. Za Europu te se lokacije nalaze većinom na obalama Atlantskog oceana, ili na Sjevernom moru oko Velike Britanije.
Korištenje temperaturnoga gradijenta je s druge strane moguće gotovo svugdje, a kod nas ima to ima ekonomskog smisla korištenjem dizalica topline morska voda-voda za potrebe grijanja i hlađenja. Kako je temperatura mora konstantnija tokom godine, tako je i koeficijent učinkovitosti kod ovih uređaja značajno veći u odnosu na klasične split klima uređaje.
Koristi li i u kojoj mjeri Hrvatska neke od ovih načina. Jesu li podjednako isplativi.
- U Hrvatskoj postoji niz primjera korištenja dizalica topline npr. Knežev dvor u Dubrovniku, Hotel Falkensteiner kod Zadra, Thalasotherapia u Crikvenici, specijalna bolnica u Puli, Marina Kaštela itd. Takav način grijanja i hlađenja morskom vodom, omogućio bi i skidanje ružnih klima uređaja sa fasada povijesnih zgrada u predivnom dalmatinskim gradskim jezgrama.
Međutim, glavni oblik plave energije su proizvodnja električne energije iz pučinskih vjetroelektrana, iz kojih bi se mogao pokriti dobar dio hrvatske potrebe za energijom. One mogu biti fiksirane za dno, npr. na sjevernom Jadranu, ili mogu biti plutajuće.
Općenito, gdje je svijet, a gdje Hrvatska u korištenju plave energije?
- Korištenje plave energije još je u povojima na svjetskoj razini pa tako i u RH. Najviše je napredovalo korištenje energije vjetra instalacijom pučinskih vjetroelektrana. Upravo od ovog resursa očekuje se najviše u budućnosti, te se smatra da bi pučinske vjetroelektrane mogle postati vodeći izvor za proizvodnju električne energije. U Sjevernom moru, to se već i ostvaruje, dok je u proteklih nekoliko godina započela i intenzivnija izgradnja pučinskih vjetroelektrana u Kini te SAD-u.
Europska unija vodeća je u pučinskim elektranama, s 25 GW instalirane snage, koje sudjeluju s tri posto u ukupnoj potrošnji u EU-u, ili četiri puta više nego što Hrvatska troši električne energije, tj. može opskrbljivati oko 20 milijuna europskih domaćinstava.
Dizalice topline na morsku koriste se u značajnijoj mjeri u svijetu pa tako i u RH, iako je procedura za dobivanje dozvola prilično komplicirana što utječe na brzinu izvođenja projekata te ograničava još značajniju instalaciju ove tehnologije. Npr. Stockholm se grije na more.
Na koji bi se dio, i zašto po vašem mišljenju, trebala orijentirati Hrvatska.
- Hrvatska se treba orijentirati prema većem korištenju energije vjetra kako na kopnu tako i na moru. Sjeverni Jadran je odličan za sadašnju tehnologiju usidrenih pučinskih vjetroelektrana, te bi mogao pokrivati 20 posto potrošnje električne energije u Hrvatskoj, i izvoziti značajne količine do 2030. godine. Kada se bolje razviju plutajuće pučinske vjetroelektrana tada će srednji i južni Jadran postati zanimljivi.
Dizalice topline također su dio rješenja, posebice za otočke zajednice gdje se najčešće vrši dostava fosilnih goriva kao što su loživo ulje ili UNP za grijanje, ili za stare gradske jezgre. Svi priobalni gradovi bi se mogli grijati i hladiti na more putem daljinskog grijanja i hlađenja. Umjesto da se uvozi plin iz 3000 kilometara dalekog Sibira, sve što Dalmaciji treba već se nalazi u Jadranu.
Jadran je hrvatski resurs zbog turizma i ribarstva, energija je treći, kako ih uskladiti da se međusobno ne ugrožavaju.
- Ribarstvo, turizam i energetika mogu ići zajedno te biti velika ekonomska prilika za svaku zemlju, a ne problem. Moguće ispreplitanje ovih gospodarskih aktivnosti može se vrlo uspješno riješiti pametnim prostornim planiranjem gdje se analizom trenutnog stanja mogu identificirati područja pogodna za svaku od spomenute gospodarske grane. Vrlo uspješan primjer je tu Belgija, koja je na vrlo ograničenom prostoru uspješno integrirala ribarstvo, turizam, nautiku te energetiku.
Naravno da treba voditi računa da se pučinske vjetroelektrane preblizu obale. One se zapravo ne bi trebale vidjeti jer najbolje lokacije su 30 kilometara od obale. Dok će područja gdje bi se gradile vjetroelektrane bila zatvorena za ribare, zbog mogućnosti šteta koje mreže mogu učiniti, ta bi područja onda postala oaze za razvoj ribljeg fonda koji bi ribari onda mogli loviti na granici eksploatacijskog područja.
Dizalice topline na more uvelike doprinose turizmu jer omogućuju skidanje ružnih klima s predivnih fasada, smanjuju buku, i stvaranje toplinskih otoka, što su sve značajni problemi u starim gradskim jezgrama, tipa Dioklecijanove palače.