Otvoreno more - #neretva

More2 - Featured Category

<p>Ilustracija</p>

MARATON Svjetsko prvenstvo na Neretvi: kajaci i kanui okupili zaljubljenike u vodene sportove Sa svih strana

<p>Hidreolektrana ‘Ulog‘ krade vodu iz Neretve</p>

A sve zbog struje Masovni pomor riba i rakova u Neretvi. Punili HE ‘Ulog‘, pa isušili riječno korito: ‘Pocrkao je životinjski svijet‘ Vijesti

<p><br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
</p>

Metkovka Milena Majka, braniteljica, lađarica: ‘Tko kaže da veslo nije za žene? Veslo me vraća u mladost, ali bude i teških trenutaka‘ Sa svih strana

<p>Prepoznatljive konture neretvanske lađe u brodogradilištu u Sovlju</p>

škver ‘Stipaničev‘ Neretvanima za Maraton lađa ne nedostaje veslača, ali manjka brodograditelja; stvar su spasili kalafati iz Tribunja Sa svih strana

<p>Neretvanska lađa</p>

potpisan ugovor U tribunjskom škveru gradit će se 33 neretvanske lađe: ‘Osigurali smo uvjete za razvoj Maratona‘ Vijesti

<p> </p>

<p>Tata Mirko s kćerkom Matijanom i sinom Nenom</p>

kitesurfing Obitelji Rezić more i vjetar su u krvi:. ‘Bolio me je vrat, ruke i noge, ali kada sam ustala na dasku – to je bilo to!‘ Sa svih strana

<p>Ovako je bilo prošle godine na početku Maratona lađa</p>

Kad vesla ‘zaoru’ Završne pripreme za tradicionalni Maraton lađa: plovidba dozvoljena samo brodicama s dozvolom Sa svih strana

Najčitanije
Najnovije

DOBRO JE ZNATI Lanac-čvor drži najsnažnije: Nizanjem gropova slabe snage nastaje jedan vrlo moćan

Jigg iza grebena Mislio sam da je gof, izvukla je 250 metara upredenice i onda krenula bočno prema obali...

MLADI STOGODIŠNJAK Neobična arhivska priča o uskoku Roku i Željku Cikatiću Pili: Pilotina koja pamti Austro-Ugarsku

Tonkini zapisi Sjećanje na dnevnik kapetana Šime Gržana: Riči mogu bit ka sikire, noži, rivolveri, topi, bovani

francuska veza Tako dobar grad s veličanstvenim brudetom mediteranske ludosti i veselja s neopisivo dobrom kuhinjom

male tajne Ovako love znalci: Tataki je dnevna tehnika za lov liganja

zelena revolucija Candelin ledbeći katamaran P 12 i službeno ‘poletio‘ u Stockholmu

arena kup Pulski Delfin uvelike se priprema za veliku međunarodnu manifestaciju pod jedrima: Regatnu godinu završit će u veselom duhu

Kup na Hvaru Posada "Razjaren" s Hvara ponijela najljepše uspomene - pobjedu u CRO Melges 24 Cup-u i naslov prvaka Hrvatske

Jigg iza grebena Mislio sam da je gof, izvukla je 250 metara upredenice i onda krenula bočno prema obali...

More2 - Nautika Category

<p>Stanko Nikolić, zaposlenik Plovputa i zapovjednik motornog broda Sikavica</p>

morski vuk I Neretva ima svog svjetioničara! Stanko već 20 godina brine o pomorskoj sigurnosti od Neuma do Malog Stona Sa svih strana Stanko Nikolić, zaposlenik splitskog Plovputa i zapovjednik motornog broda Sikavica, zajedno s Antom Prgometom iz Ploča “pokriva” područje neretvanskog, malostonskog i neumskog zaljeva i 20-ak kilometara rijeke Neretve, od ušća do Metkovića, te po potrebi i šire. Nakon otvaranja Pelješkog mosta, brinu se o oko 90 obalno-pomorskih svjetionika, održavaju ih, skidaju ruzinu, bruse, bojaju i obavljaju sve potrebne aktivnosti kako bi što bolje služili svrsi. Stanko je “stari” morski vuk, 1. srpnja ove godine obilježava hvale vrijedan jubilej, 20 godina rada na održavanju ovih objekata pomorske sigurnosti. “Osim redovitih aktivnosti, po potrebi izlazimo na intervencije, uklanjamo stabla i sve drugo što ugrožava sigurnost plovidbe, sudjelujemo u akcijama traganja i spašavanja, surađujemo s Lučkom kapetanijom Ploče. Širok je spektar aktivnosti jer se ...

<p>Austrougarski brod Istranka vezan u luci u Sv. Kaji čeka na obnovu.</p>

atrakcija Udruga lađara oživljavala habsburšku flotu: Istranka će opet zaploviti Neretvom Sa svih strana Carska jahta Austrougarske monarhije Istranka pokretna kulturna baština Republike Hrvatske, brod na kojem se doslovno pisala povijest je u vlasništvu Udruge lađara Neretve Istranka" je, kao privatna jahta carske obitelji Habsburg, za nadvojvodu Karla Stjepana Habsburga izgrađena 1896. godine u brodogradilištu San Rocco u Trstu, pod imenom "Ossero" (talijanski naziv za Osor na Cresu, op.a.). Elegantnog je metalnog trupa, dužine 43,77 metara, širine 5,85 i visine 3,22 metra, a pogonili su je parni stroj i dva bermudska jedra na pramčanom i krmenom jarbolu. Postizala je najveću brzinu od 11 čvorova, maksimalan doplov bio joj je 100 nautičkih milja, te je imala do 12 članova posade. Austrijska mornarica ju je preuzela 1899. godine. Pod imenom "Dalmat" je u srpnju 1914. godine prevozila posmrtne kovčege ubijenoga prijestolonasljedničkog para, nadvojvode Franje Ferdinanda i ...

<p>Jegulja (Anguilla anguilla) gotovo je nestala iz Neretve</p>

upaljen alarm Jegulja izumire, a struka upozorava: ‘Zaboravite na brudet, gotovo ju je nemoguće spasiti‘ Ribolov Uzalud Europska komisija pokušava spasiti jegulju. Jegulje nema pa nema, kako u neretvanskoj dolini, tako i ostalim dijelovima Europe koje je ne tako davno naseljavala ova riblja vrsta. Iskorijenila se zbog isušivanja močvara, intenzivne poljoprivrede, pesticida, najmanje zbog nekontroliranog izlova, koji je pridonio smanjenju populacije, ali ipak ne u tolikoj mjeri da jegulja iščezne iz delte Neretve. Kako jedno zlo nikada ne dolazi samo, posljednjih godina na ušću Neretve pojavio se i plavi rak, koji tamani ono što je od populacije jegulje ostalo. Slaba utjeha neretvanskim jeguljarima i poklonicima ove čuvene delicije je činjenica da je u zaštitu jegulje stalo i Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva EU-a, koje je donijelo preporuke za očuvanje te riblje vrste, koja je postala zaštitni znak doline Neretve. Kako bi se zaštitila jegulja, postignut je dogovor o ...

Učitaj više