Nakon što je zbog aktualnih radova ”zelena placa” privremeno preselila u Lapad, prodaja ribe u Dubrovniku drastično je opala. Od početka je to tako čak i u dane vikenda, ili sad tijekom korizme. Jedan od razloga je i nedostatak rampe za ulaz, znatno otežan ulazak u nadsvođenu Peskariju osobama s invalčiditetom i teško pokretnim sugrađanima.
Ipak, dobro je da se peskarija nije premještala, a valja reći kako su i u ovim uvjetima Šipanci, kao i oduvijek priznati i poznati ribari, još najzastupljeniji na gruškoj Peskariji. I ovog petka smo se uvjerili da su, sticajem okolnosti, najmanje dvije trećine ribara ovog petka na Peskariji bili upravo Šipanci.
Jedan od njih je Baldo Zelen iz Suđurđa ispred kojeg je na banku stajao 70 cm veliki i 4 kg teški kokot. Dok ga s ponosom pokazuje, Baldo govori:- Od kako je zelena placa preselila, prodaja ide jako slabo. Pola je kupaca s zelene place kod nas kupovalo ribu, a skoro svi mi kod njih verduru. Jedno bez drugog teško ide, a sad svi trpimo. Bilo bi dobro da se realizira to što se priča da bi ovog ljeta zelena placa, opet privremeno, došla u Gruž ali u park, da nam se vrate naši Primorci, Župljani i Konavljani, da imamo svježu hranu.
Ribar Miho Goravica također je s Šipana i kaže da prodaja ribe ide jako loše i da je nezadovoljan:- Pa vidite, sve je svježe: ima mola, kokota, feluna, tabinja i murina- govori nam a za neobičnu crvenu ribu koja se vrlo rijetko vidi na bancima peskarije, kaže:- To je papiga! Cijene su od 4 do 12 eura, ali uzalud: i da su niže, loša je prodaja!
I Maro Bačić na susjednom banku potvrđuje:- Promet je pao, kako nama tako i njima u Lapadu! I to bi trebalo ponovno čim prije spojiti da građanima olakšamo kupovinu jer bi ljudi rado kupili ribu, a sneruke im je. Ali, devet mjeseci je puno, previše za planirane radove!
Jedan pod najpoznatijih dubrovačkih ribara, vlasnik suvremenih kočarica ”Orka” i ”Sika” Dinko Cvjetović kaže kako je od početka radova promet pao za 80 posto:
-Podržavam sve što će pomoći vlasnicima OPG-ova kako bi ponovno prodavali u Gružu, barem privremeno, u parku. To je dobra ideja i gradska uprava može učiniti sve da ti ljudi budu tu. Apsurd je da se tako mali zahvat na zelenoj placi uz suvremenu mehanizaciju radi 9 mjeseci, a da su u doba Dubrovačke Republike naši preci bez dizalica i bagera, za samo tri mjeseca izgradili Lovrjenac! Nikako ne shvaćam da danas treba tako mnogo novca za rekonstrukciju zelene place? S druge strane, pozivamo se na tradiciju i ‘ajmo razmišljati kao preci prije šest stotina godina? Ova tržnica ne može funkjcionirati bez suvremene zelene place, ribarnice i parkinga! A to vrijedi za sve tržnice u Hrvatskoj, da ne govorim o primjerima u svijetu!
