Igor Piskač, dr. med. spec. epidemiologije, i Pave Dabelić, san. ing., napisali su za Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije vodič o šarlahu.
Pa kažu:
Što je šarlah (scarlatina)?
Šarlah ili skarlatina (prema srednjovjekovnom latinskom scarlatus - grimizan, žarko crven) je akutna zarazna bolest praćena pojavom osipa.
Koji je uzročnik šarlaha?
Uzročnik šarlaha je beta-hemolitički streptokok grupe A (BHSA, Streptococcus pyogenes) koji izlučuje eritrogeni toksin.
Tko može oboljeti od šarlaha?
Obično se javlja u djece između 2. i 10. godine života, najčešće tijekom jeseni i zime, dok odrasli rjeđe obolijevaju. Najvažniji izvor infekcije su oboljele osobe za vrijeme klinički izražene bolesti, a rjeđe osobe koje se oporavljaju od preboljele infekcije ili nositelji uzročnika bez kliničkih simptoma (kliconoše).
Kako se prenosi?
Put prijenosa streptokoka je prvenstveno kapljični (kašljanjem, kihanjem, poljupcima), dok su drugi oblici širenja infekcije (putem kontaminiranih predmeta ili konzumiranjem kontaminirane hrane) znatno rjeđi, a mjesto ulaska uzročnika u organizam u pravilu je sluznica nosa i ždrijela.
Inkubacija i simptomi?
Razdoblje inkubacije kod bolesnika je kratko, 2-5 dana, kada pacijent može imati simptome kao što su glavobolja i opća tjelesna slabost. Nakon tog razdoblja bolest počinje naglo, povišenom tjelesnom temperaturom, grloboljom, povraćanjem, bolovima u mišićima i zglobovima. Ždrijelo i tonzile bolesnika su izrazito crveni, jezik prekriven bijelim naslagama, a limfni čvorovi na vratu su uvećani i bolni.
Drugi do treći dan od pojave simptoma javlja se osip koji može trajati i do tjedan dana. Osip je točkasti, svijetlocrveni s malim kvržicama nalik na brusni papir i na pritisak blijedi. Prvo se javlja na vratu, potom na trupu i ekstremitetima, a najgušći bude u pazušnim jamama, području prsnih mišića, na donjem dijelu trbuha i na unutarnjim stranama bedara. Nerijetko se pojavljuju crvene linije na kožnim pregibima oko vrata, lakata i koljena.
Osipa nema na dlanovima, tabanima ni na licu, gdje se javlja crvenilo obraza s bljedilom kože oko usta, a jezik gubi bijele naslage i postaje boje maline, crven s izraženim papilama. Oko 7. dana nastaje ljuštenje (perutanje) kože, koje može potrajati i nekoliko tjedana. Krajem prvog i početkom drugog tjedna simptomi bolesti se postupno smiruju i ako se ne pojave komplikacije, uz odgovarajuću terapiju dolazi brzo do potpunog oporavka.
Koje su moguće komplikacije?
U nekim slučajevima, šarlah u zahvaćenom organizmu može dovesti do toksičnih, imunoloških i septičkih komplikacija. Klasična toksična skarlatina karakterizirana je izraženom hiperpireksijom (tjelesna temperatura viša od 40° C), pomućenjem svijesti i kardiovaskularnim kolapsom. Septičke komplikacije predstavljaju simptome širenja infekcije od mjesta ulaska uzročnika na bliske (gnojna upala srednjeg uha, gnojna upala mastoida, gnojna upala paranazalnih sinusa, gnojna upala limfnih čvorova) ili udaljene organe. Imunološke komplikacije obuhvaćaju poststreptokokni glomerulonefritis (smanjena količina urina koji je crvene boje i pojava edema), reumatsku groznicu (simptomi od strane srca i zglobova) te neke druge, rjeđe imunološke poremećaje.
Kako se dijagnosticira šarlah?
Dijagnoza šarlaha postavlja se na temelju anamnestičkih i epidemioloških podataka, kliničke slike i tijeka bolesti, laboratorijskih nalaza te dokazivanjem uzročnika uzimanjem brisa ždrijela ili brzim antigenskim testovima.
Kako se liječi šarlah?
Lijek izbora u terapiji šarlaha su penicilinski antibiotici primijenjeni na usta ili injekcijom, a u slučaju kontraindikacija za njihovu primjenu (npr. kod potvrđene alergije na penicilin) provodi se terapija azitromicinom ili cefalosporinima 2. ili 3. generacije. U kompliciranim slučajevima uvodi se i terapija kortikosteroidima. Osim toga, potrebno je i provođenje mjera za snižavanje povišene tjelesne temperature, adekvatni unos tekućine i mirovanje.
Može li se spriječiti obolijevanje od šarlaha i njegovo širenje?
Uz odgovarajuće liječenje oboljelih nužno je i provođenje mjera za sprječavanje širenja šarlaha. Zasad ne postoji djelotvorno cjepivo za streptokoke grupe A, a napor znanstvenika da se ono razvije otežava njihova brojnost i raznolikost sojeva. Nadajmo se da će njihova istraživanja ubrzo dovesti do učinkovitog univerzalnog cjepiva protiv streptokoka, čime bi se moglo spriječiti stotine tisuća infekcija godišnje.
Svakako su od iznimne važnosti preventivne mjere, prvenstveno higijenske (redovito pranje ruku, posebno nakon kihanja, kašljanja ili brisanja nosa, čišćenje predmeta s kojima su oboljele osobe dolazile u kontakt), ali i redovito prijavljivanje streptokoknih infekcija te suradnja s epidemiolozima koji nastoje suzbiti epidemije u vrtićima, školama i šire. Pokušaji preventivnog antibiotskog liječenja osoba koje su u kontaktu s oboljelim, a nemaju simptome, čak i ako su kliconoše, nije opravdano, a najčešće je i bezuspješno.
Kakva je situacija u Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji?
Prosječno godišnje bilježimo 1300 slučajeva šarlaha u Hrvatskoj, a 70-ak na razini Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ). U DNŽ u razdoblju 2013.-2022. g. ukupno su zabilježene 703 oboljele osobe od šarlaha (slika 1), od čega ih je 55% bilo muškog spola, a 45% ženskog (slika 2). Od 703 zabilježena slučaja, samo su tri oboljela starija od 14 godina.