Listerija u salami, sallmonela u smrznutom mesu, kampilobakterija u piletini, escherichia u školjkama, trihinela u panceti i kobasicama... To su samo neke od potencijalnih opasnosti koje vrebaju iz hrane. Gotovo da i nema dana da se neki proizvod kontaminiran bakterijama ne povlači s tržišta, s tim da se ne vodi evidencija niti postoje mehanizmi kojima bi se utvrdilo koliko je ljudi takav proizvod kupilo i konzumiralo.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) objavili su godišnje izvješće o zoonozama u EU-u ‘The European Union One Health 2023 Zoonoses Report’, u kojem se bilježi povećan broj zoonoza i bolesti koje se na čovjeka prenose s hrane, ali i sa životinje na čovjeka.
Listerija prijeti
Bilježi se tako povećan broj prijavljenih slučajeva listerioze kod ljudi i pokazuje stalni porast u razdoblju od 2019. do 2023. godine, dosegnuvši najviše razine od 2007. godine - broj od 2592 osobe zaražene listerijom na razini EU-a.
Stručnjaci pretpostavljaju da je ovakva pojavnost bolesti povezana s činjenicom da 21,3 posto europskog stanovništva čine pripadnici populacije starije od 65 godina, koji su posebno rizična skupina. Rizik od teških simptoma bolesti povećava se sukladno s rastućom prevalencijom kroničnih oboljenja povezanih sa starijom dobi.
Europska agencija za sigurnost hrane ističe kako su gotovi prehrambeni proizvodi poput hladno dimljenog lososa te različitih mesnih i mliječnih proizvoda najčešći izvor zaraze listerijom.
Nadalje, u izvješću je navedeno kako su kampilobakterioza i salmoneloza bile najčešće prijavljene zoonoze u EU-u. U 2023. godini bio je prijavljen čak 148.181 slučaj kampilobakterioze, što je značajno povećanje u odnosu na prethodno prijavljenih 139.225 slučajeva u 2022. godini.
U Hrvatskoj je također uočen porast broja slučajeva kampilobakterioze u 2023. godini, kada je zabilježeno 1913 oboljenja na uzorku od 100 tisuća ljudi, dok je prethodne godine zabilježeno preko čak 400 slučajeva manje (1467). Radi se o zarazi koja uglavnom dolazi s pilećim mesom i jajima.
Kuhanje i pečenje
Druga najčešće zabilježena gastrointestinalna infekcija u 2023. godini bila je salmoneloza sa 77.486 slučajeva, u usporedbi sa 65.478 slučajeva zabilježenih prethodne godine. Za razliku od 2022. godine, kada je 19 država članica EU-a postiglo potpunu usklađenost s ciljevima za smanjenje pojavnosti salmonele kod peradi, u 2023. godini samo je 15 država članica te Ujedinjeno Kraljevstvo uspješno ispunilo navedene ciljeve, stoji u izvješću.
Kampilobakterioza je zarazna bolest uzrokovana bakterijama iz roda Campylobacter. Lako se uništava visokom temperaturom, a budući da je hrana glavni put prijenosa, to znači da će dobra toplinska obrada hrane - kuhanje i pečenje - uništiti bakteriju koja normalno naseljava probavni sustav većine toplokrvnih životinja kao što su divlje ptice, perad, goveda, svinje, ovce, psi i mačke, ali se nalazi i u kamenicama i drugim školjkašima, upozoravaju iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Do pojave simptoma bolesti obično dolazi dva do pet dana nakon infekcije bakterijom, ali može i varirati od jednog do 10 dana. Uobičajeni klinički simptomi ove bolesti su proljev (često krvavi), bol u trbuhu, vrućica, glavobolja, mučnina i/ili povraćanje, dok su komplikacije bakterijemije (prisutnosti bakterija u krvi), hepatitisa, pankreatitisa, te spontanog pobačaja kod trudnica, kao i neurološki poremećaji.
U 2023. godini, svih 27 država članica EU-a prijavilo je podatke o infekcijama netifusnom salmonelozom kod ljudi. Prijava salmoneloze obavezna je u 24 države članice EU-a, dok je dobrovoljna u tri države članice (Belgija, Francuska i Nizozemska). Zanimljivo je da je u Hrvatskoj u prošloj godini prijavljeno 1269 slučajeva salmoneloze, odnosno 222 slučaja više u usporedbi s 2022. godinom, kada ih je prijavljeno 1047.
Salmonela iz piletine
- Trajna prisutnost salmonele u populaciji peradi naglašava potrebu za povećanom sviješću i kontinuiranom borbom protiv bolesti koje se prenose hranom. Unaprijeđeni alati za nadzor, poput sekvenciranja cijeloga genoma, od neprocjenjive su vrijednosti za što učinkovitije otkrivanje i kontrolu izbijanja bolesti, izjavio je Frank Verdonck, voditelj EFSA-inog Odjela za biološke opasnosti i zdravlje i dobrobit životinja.
U izvješću su prikazane i epidemije bolesti koje se prenose hranom u EU-u, definirane kao slučajevi u kojima su se najmanje dvije osobe zarazile istom bolešću porijeklom iz iste kontaminirane hrane. Čak 5691 slučajeva izbijanja bolesti koje se prenose hranom zabilježeno je u 2023. godini, bilježeći blagi pad u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, broj hospitalizacija te smrtnih slučajeva izazvanih navedenim oboljenjima povećao se, dosegnuvši najvišu razinu u posljednjih deset godina.
Pokazalo se kako je salmonela i dalje vodeći uzročnik oboljenja, hospitalizacija, ali i smrtnih ishoda među ostalim uzročnicima bolesti koje se prenose hranom, a najčešći izvori zaraze Salmonellom bili su jaja/proizvodi od jaja te meso peradi.
- Porast teških ishoda bolesti koje se prenose hranom naglašava stalnu prijetnju javnom zdravlju uzrokovanu salmonelom i drugim patogenima koji se prenose hranom. Integriranjem zdravlja ljudi, životinja i okoliša kroz strategiju „Jedno zdravlje“, možemo bolje djelovati u sprječavanju širenja ovih bolesti i zaštititi javno zdravlje, izjavila je Celine Gossner, voditeljica Odjela za nove i vektorske bolesti te bolesti koje se prenose.
Epidemiolog, dr. Miljenko Ljubić naglašava da na jugu Hrvatske nije zabilježen veći broj slučajeva zaraze zoonozama. Ističe da se uglavnom radi o zarazama bakterijom salmonelom te da nije bilo težih oblika bolesti. Zanimljivo da u prethodne tri godini nije zabilježen niti jedan slučaj opasne bolesti leptospiroze u dolini Neretve od koje uglavnom obolijevaju, stočari, poljoprivrednici i ribari koji imaju doticaja s vodom stajačicom kontaminiranom leptospirama. Leptospirozu šire glodavci, jednako su ugroženi ljudi i kućni ljubimci koji također mogu oboljeti i dalje širiti bolest.
Močvarna groznica
Leptospiroza je često klinički neprepoznata zarazna bolest mnogih vrsta životinja i čovjeka, a pripada najproširenijim i vrlo opasnim zoonozama, koja ponekad može završiti i smrtnim ishodom. Rasprostranjena je diljem svijeta, osim na Arktiku i Antarktiku, a učestalost joj raste od subpolarnih prema tropskim krajevima.
Poznata je pod raznim nazivima: „ljetna gripa“, „bolest rižinih polja“, „žetvena, močvarna groznica“. Prema podacima CDC-a, godišnje oboli gotovo milijun ljudi, sa smrtnim ishodom u 60 000 oboljelih.
Uzrokovana je patogenim spiralnim bakterijama iz roda leptospira, koje se urinom zaraženih životinja mjesecima izlučuju u okolinu, a životinje često nemaju simptome bolesti. Mogu se izlučivati i plodnom vodom i ovojnicama, mlijekom, spermom i slinom. Izvan organizma domaćina leptospire mogu u vodi, osobito u vodama stajaćicama, preživjeti tjednima. Pogoduju im toplo vrijeme i česte kiše, zbog čega je češća pojava bolesti ljeti i u jesen, a veći broj oboljelih pojavljuje se i nakon poplava. Leptospiroza se smatra i profesionalnom bolešću npr. poljodjelaca, ribolovaca, veterinara, vojnika, radnika u klaonicama, lovaca, mesara, stočara, šumskih radnika i rudara zbog kontakta sa životinjama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....