Riječ je o jednoj od najstarijih bolesti na vinovoj lozi, za koju se smatra da je bila poznata u mediteranskim krajevima još u vrijeme Rimljana. Poznata je i pod nazivom "eska", bolest je to drva koja izaziva sušenje vinove loze. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća eska se počela znatnije širiti, najprije u Francuskoj i Italiji, a nakon toga i u drugim vinogradarskim zemljama.
Bolesti drva vinove loze predstavljaju skupinu gljivičnih bolesti koje uzrokuju sušenje i propadanje trsova. Najznačajnije bolesti iz ove skupine su eska, petrijeva bolest, eutipoza. Uzročnici bolesti drva su različite fitopatogene gljive koje vrše zarazu putem rana koje su nastale prilikom rezidbe. U cilju smanjenja širenja bolesti poljoprivredno-savjetodavna služba skreće pozornost vinogradarima na potrebno provođenje svih raspoloživih mjera tijekom i nakon same rezidbe: rezidbu provodit tijekom suhoga vremena, izbjegavati rezove do baze i prilagodba uzgojnog oblik, dezinfekcija alata i drugog pribora 70%-tnim alkoholom neposredno nakon rezidbe, primjena voskova za premazivanje svih većih rana na trsu, uklanjanje zaraženih trsova i ostataka od rezidbe (smanjenje infektivnog inokuluma u nasadu), nakon rezidbe preporuka je primjena bioloških fungicida na osnovi gljivice Trichoderma spp.
Na osnovi simptoma i uzročnika razlikuju se dva tipa oboljenja: apoplektično venuće– klasična eska i mladenačko apoplektično venuće – mladenačka eska. Uzročnici sušenja vinove loze su patogene gljive, koje nanose velike ekonomske štete u vinogradarskoj proizvodnji.
Sredstvo registrirano za ovu namjenu je VINTEC (Trichoderma atroviride SC1) koji se primjenjuje u fazi mirovanja vinove loze, prije početka pupanja. Za postizanje maksimalne učinkovitosti sredstvo je potrebno primijeniti na temperaturama od minimalno 10 °C, relativna vlaga zraka najmanje 70%, te bez kiše i mraza 24 h od primjene. Dozvoljeno su maksimalno dvije primjene tijekom vegetacije.
Također u vrijeme rezidbe moguće je na orezanoj rozgvi uočiti simptome CRNE PJEGAVOSTI (Phomopsis viticola). Karakteristični simptomi ove bolesti su da rozgva poprima srebrenkasti izgled gdje su vidljive crne točkice (piknidi). Mjere zaštite od crne pjegavosti započinju upravo rezidbom gdje je potrebno odstraniti oboljele lucnjeve te zaraženu rozgvu iznijeti iz vinograda i spaliti, pojašnjava mag.ing.agr, Srećko Bošković na mrežnim stranicama savjetodavne službe.
Podaci o registriranim SZB u RH vode se u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/
Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida propisano je da su svi profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja dužni voditi evidenciju o zaštiti bilja i čuvati je 3 godine kao i račune od kupljenih sredstava za zaštitu bilja te propisno zbrinuti ambalažu.