Većina riječkih učenika više nema klasičnu školsku marendu. Uveli su im švedski stol zdravih namirnica, na kojem im nude žitarice, tekući jogurt, orašaste plodove, voće, peciva sa sjemenkama, pureću šunku, zelenu salatu. U vrijeme porasta bolesti među djecom kao što je dijabetes ili onih vezanih za intoleranciju na gluten, ovaj pilot projekt objeručke je prihvaćen, i od škola i od roditelja i od učenika.
ISTA CIJENA ZA BOLJU HRANU
Pored svih zdravstvenih prednosti, prehrana se lakše i bolje organizira, djeca su zadovoljnija dobivenim, a i skoro sve pojedu i viškova hrane gotovo i nema. Pa tako ni bacanja hrane. Obroci u Rijeci koštaju isto kao dosadašnje marende - 1.33 eura - a puno su nutritivno kvalitetnije. Mogu ih konzumirati i učenici s nekim zdravstvenim problemom na koji utječe prehrana.
- Mom sinu se prilikom zadnje kontrole cukara u krvi pokazalo da ima granične vrijednosti i nije više jeo marende u školi jer se one najviše temelje na bijelom brašnu i šećeru. Pravili smo mu marende doma, a tako smo nastavili i kad se pokazalo da nema dijabetes - preventivno su reagirali roditelji jednog osnovca.
- Sendviči su lošije kvalitete nego na početku školske godine, a uvedeno je više pekarskih proizvoda, slanac, štrudel, buhtla - kaže nam mama osnovnoškolke iz jedne dubrovačke škole. - Pozitivno je samo uvođenje zeljanice, koje ranije nije bilo. Voće, pa i jabuke su sasvim nestali? - nije joj jasno zašto.
NIŠTA SE NE RADI DA SE POBOLJŠAJU UVJETI
- Kao roditelj, pozdravljam odluku da se u školama konačno dijele marende, ako već ne mogu svi učenici osnovnih škola imati i topli obrok. Jasno mi je da škole nemaju idealne uvjete, ali ne vidim da se nešto značajno radi na tome da se ti uvjeti mijenjaju, da se rade kuhinje i blagovaonice - istaknula je majka dvoje osnovaca.
- Što se tiče same marende, djeca su najsretnija s pekarskim proizvodima, a nezadovoljni sa sendvičima. Žale se da su hladni i vlažni, da je previše kruha. Često kažu da umjesto sendviča uzmu neku voćku koja im se nudi u školi. Za razliku od obroka u produženom boravku, za marende se ne vodi neka velika briga o nutritivnim vrijednostima, sve pod izlikom da djeca bacaju marende i vade salatu iz sendviča - rekla nam je ova mama.
Otkad se u javnosti pojavila vijest o sjajnoj novosti u riječkim osnovnim školama, i dubrovačke roditelje zanima hoće li se nešto slično provesti i u našim školama. Poslali smo upit Gradu Dubrovniku s tim pitanjem. Čim dobijemo odgovor, objavit ćemo ga.
UVELI DODATNI ODMOR
Svježe voće i povrće, razni namazi, pahuljice, jaja, čajevi, mlijeko, jogurt i orašasti plodovi na stolovima osnovnih škola u Rijeci rezultat su pilot projekta ponude školskih marendi po principu švedskog stola. Već ga je usvojilo pola riječkih osnovnih škola, a i ostale su pokazale veliki interes. Uvođenjem švedskog stola smanjili su bacanje hrane, što je još jedan pokazatelj da su učenici rado prihvatili ovakvu vrstu prehrane, radije nego onu prije. U nekim školama u Rijeci svakodnevno im se nudi dvije do tri vrste svježeg voća, namaz od tune koji sami pripremaju, dva puta na tjedan mogu si napraviti sendviče uz koje im se nudi sezonsko povrće, a u ponudi su generalno med, maslac, sirni namaz, svježi sir, čaj, mlijeko, jogurt, a jednom ili dva puta na tjedan i jaja na sve načine. Pojedine škole reorganizirale su nastavu i uvele dodatni veliki odmor kako bi svi učenici mogli dobiti ovakvu učeničku marendu jer su im blagovaonice bile premale za prihvat svih učenika odjednom. To je problem kod većine škola, pa tako i u nas, ali se uz pravilnu organizaciju, trud i poneko ulaganje svemu može doskočiti, pokazalo se u Rijeci.
Sve nabrojano od namirnica nađe se na stolovima osnovaca za 1,33 eura po učeniku dnevno, koliko Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurava za besplatne učeničke marende. Unutar proračuna se učenicima s posebnim prehrambenim potrebama naručuje rižino i bademovo mlijeko te mlijeko bez laktoze i namirnice bez glutena.
POTAKNUT ĆEMO AKO JE DOBRO
Čuli smo mišljenje roditelja, koji pozdravljaju ideju uvođenja zdravijih namirnica u prehranu školske djece, a kakvo je mišljenje dubrovačkih ravnatelja o možebitnom uvođenju švedskog stola u škole u Dubrovniku i ima li nade da se nešto takvo uvede i u nas?
- Nabavu provodi i odlučuje gradski ured za obrazovanje, a zasad se nije povelo to pitanje - rekla nam je Lucija Vujica, ravnateljica OŠ Montovjerna.
- Zasad sve ovako funkcionira, a za neke promjene ne znam, nije me nitko obavijestio. To se treba pokrenuti na višoj razini - istaknula je. - Pitanje je i koliko koja škola ima prostora, kolike su blagovaonice. Mi imamo kapacitet za 200 učenika, a duplo je više učenika u školi. Druge škole imaju još lošije uvjete pa ne znam kako bi oni to uopće proveli - zaključila je.
Ravnateljica OŠ Lapad Željana Pavlović rekla nam je da ih Grad ništa o tome nije izvijestio, niti je čula nešto o tome.
- Grad provodi javnu nabavu za marende, ali mi možemo potaknuti ako je to nešto dobro - rekla je Pavlović.