Što su to narodne obveznice i isplatili se u njih uložiti, pitali smo ekonomista prof. dr. Tonćija Svilokosa

 Ministarstvo financija priprema izdavanje narodnih obveznica za hrvatsko tržište. Izgledno je za sada da će se u plasman narodnih obveznica ići u travnju te da će se izdati oko 200 do 300 milijuna eura obveznica namijenjenih i običnim građanima.

Iz Ministarstva zasad nisu izašli s više informacija, no u medijima se spominje kako bi se kamate mogle kretati od tri do četiri posto, na tri godine, što je više nego banke nude za depozite.

Što su to narodne obveznice i koja je razlika za investiranje u njih, ili dionice, objašnjava ekonomist prof. dr. Tonći Svilokos, pročelnik na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju na Sveučilištu u Dubrovniku.  

- Razlika je ogromna jer je  puno veći rizik ulagati u dionice nego u obveznice koje imaju prioritet isplaćivanja. Ako poduzeće ne ostvaruje dobit nakon plaćanja obveznica onda dioničarima ne može isplatiti nikakve dividende. Time je i rizik ostvarivanja povrata veći. Nije rizik nula, ako obveznicu izdaje poduzeće, a ako je izdaje država onda je rizik dosta nizak i to se smatra dosta sigurnim ulaganjem – objašnjava Svilokos. -  Ako se ovo zaista i realizira mislim da će ljudi biti  jako zainteresirani zbog jako niskih kamatnih prinosa na štednju u bankama, a štednje u bankama ima poprilično i onda oni koji je drže u bankama će prepoznati ovo kao priliku da zarade nešto više od nule koliko sada zarađuju u bankama. Prinos neće biti previsok, no svakako će biti viši nego u bankama – navodi Svilokos te dodaje kako cijene obveznica u odnosu na kamatne stope idu u suprotnom smjeru, kada kamatna stopa raste, cijena obveznica pada.

Tonći Svilokos

Cropix/Cropix

 - Načelno tu treba biti prilično oprezan jer se već dulje vrijeme najavljuje rast kamatnih stopa koje su sada na neprirodno niskoj razini tako da to može utjecati na konačan financijski rezultat onih koji se odluče ulagati u državne obveznice. Mislim da  je dobro  da se ljudi malo bolje upoznaju s tim instrumentom prije nego se odluče za kupovinu. Rizik je koliki će biti ostvareni prinos, a rizik da država  te obveznice neće otplatiti je minimalan, gotovo nula - navodi Svilokos.  Odgovara kako tržište obveznicama i tržište nekretninama u koje ljudi  najviše ulažu nisu toliko povezana jer tržište nekretnina iziskuje velika početna ulaganja. - Ovo će možda više utjecati na odljev depozita iz banaka koje neće biti zainteresirane da se to dogodi. Mislim da će imati više utjecaja na to da  štednje koje su ispod razina od 100.000 i 200 tisuća eura budu svakako dijelom preusmjerene u obveznice. Nikome ne bih savjetovao da sve uloži u obveznice. Mislim da je sada pitanje političke volje da se plasman obveznica  dogodi kao i djelovanja interesnih lobija da se to i ne dogodi. I ranije je bilo naznaka za narodnim obveznicama međutim, nismo nikada  imali da se plasman  ponudi široj javnosti. Načelno mislim da je to dobra stvar, no nisam siguran da će se i dogoditi – govori dr. Svilokos.