Dubrovački fotograf, inače i muzejski fotograf Umjetničke galerije Dubrovnik, Miho Skvrce, otvorio je u Medijateci galerije Flora izložbu "Outlines of the Sea Reflections". Nakon serije polaroida "On the Edges of Reality” (2018. – nadalje) u kojoj snima refleksiju zbilje u zamagljenom staklu postavljajući ga u napuštenim objektima i ispražnjenim predjelima svijeta, Skvrce nastavlja rad istom metodom i tehnikom u seriji "Outlines of the Sea Reflections" (2023. – nadalje) te donosi snimke mora u odrazu stakla. Više o izloženim radovima napisala je kustosica izložbe Petra Golušić.
- Fotografiraju se međuprostori apstrahirani u istraživanju nevidljivog u vidljivom. Tih je proces označavanja. U fotografskim slikama isprepliću se ontološki planovi. Istančana percepcija proces je fotografiranja atmosfera tajanstvenih struktura. Uprizoruju se razni obrisi i forme plavetnila u dubinama, daljinama, prazninama i beskrajima. Metafizički je to ‘work in progress‘ koji kodira višerazinsku percepciju. Stvaraju se prizori odraza svijeta koji se prikazuje kao područje pacifizma i iskonske snage/mekoće duha. Mapira se univerzalno prostranstvo mira. Radovi su reducirani na stanje površine koja ima svoju specifičnu estetičku i duhovnu razinu. Uspostavlja se blagost oštroumnog pogleda u simboliku plave boje. Iscrtava se sofisticirana i sakralna tišina. Ona je uvijek prisutna u ljudskom biću, svijetu i kozmosu; označava se.
- Izrađuje se spiritualna kartografija. Skvrce radi kartu svijeta kodirajući prostranstvo duha. Svjetlost je budnost ljudskog bića i kao takva se uprizoruje u polaroidima. Estetizirane plave i modre atmosfere bilježe se kao dokazi i dokumenti dubine unutrašnjosti bivstvovanja. Riječ je o meditativnim prizorima koji odmah bivaju razvijeni kao kodovi ‘meditacije u plavom‘. Svijet se vidi kao usmrćena buka, ukinuta pogreška, usmrćena tama i dr. Jasna su obilježja zena: spontanost, jednostavnost, smirenost i osamljenost. Scene su proredi u kojima otkrivamo razine percepcije i spoznajemo. Merleau-Ponty piše da filozofija nije odraz neke prethodne istine, nego kao umjetnost, otvorenje istine. Istina odraza boje mudrosti i vječnosti je markirana u radu Miha Skvrce, napisala je Golušić.
Autor fotografija se također osvrnuo na nastale radove.
- Prošli put je na izložbi bila sepia, a ovaj put je riječ o polaroidima u boji. Osim odraza zamagljenog stakla, koristio sam plavi filter, plavkastu fotofoliju. Fotografije su nastale prošle godine i nastajale su sve donedavno, do prije četiri, pet dana... Neke su nastale sponatno, neke sam ciljano napravio, a sve je ovisilo o vremenu, situaciji... Nekad baš ‘lovim‘ motiv, a nekad se samo tako nešto dogodi. Pošto sam na Pločama, dosta se toga poklopi pa se ispred mene dogodi nešto zanimljivo: jer, tu je more ispred mene, pogled je genijalan i bar fotografiju nije problem napraviti s Ploča, kaže Skvrce.
Istovremeno otkriva kako su fotografije nastajale na Pločama, u Konavlima, ali i u Lapadu. Priznaje kako je najveći dio fotografija nastao upravo tamo gdje ih izlaže – u Lapadu - najčešće tijekom šetnje.
- Kad bi me privukao neki motiv, onda bih znao potrošiti sve snimke. U kaseti polaroida je osam snimaka, nekad znam potrošiti svih osam, nekad dodatnih osam, sve zavisi o motivu. Ako me motiv privuče, napravim više fotografija, a ako to nije slučaj onda napravim jednu ili dvije fotografije, govori Skvrce.
Početkom tjedna bio je ‘Blue Monday‘, neslužbeno, najdepresivniji dan u godini, a Skvrce podsjeća kako bez obzira na plavu boju polaroida, kod promatrača nije htio izazvati neku posebnu emociju.
- Nekome su fotografije možda depresivne jer su plave, tmurne, jer je oblačno, a netko će opet reći da su mu odlične jer je toliko nijansi plave. To ovisi o promatraču. Uvjerio sam se u to dok smo postavljali fotografije za izložbu, reakcije su bile različite! Meni je bio cilj ovjekovječiti odsjaje, odraze, refleksije mora u staklu. To mi je bila misao vodilja, a uz to na fotografijama ima i drugih motiva poput oblaka... Uglavnom su mi more i morski odrazi bili glavni motivi, dodaje.
Ne krije da je bilo teško, reklo bi se i ‘bolno‘, suziti izbor fotografija za izložbu. Trebalo je stati, koncentrirati se i napraviti selekciju, a od velike mu je pomoći bila kustosica izložbe. Od nekih pedesetak, šezdesetak fotografija, trebalo je odabrati njih 15, koliko ih je na kraju i izloženo. Cilj je bio da na odabranim fotografijama prevladava plava odnosno modra, a sve druge fotografije, na kojima su sivi ili crveni tonovi, nisu uvrštene. U šali kaže kako ima fotografija za barem još jednu izložbu!
Ne krije Skvrce ni uzbuđenje zbog izložbe, ali i golemi osjećaj zadovoljstva zbog toga što izlaže u Lapadu, u Galeriji Flora, u svom gradu i pred svojom publikom. Naravno, novih ideja ne nedostaje, a uskoro će biti nova, slična a opet drugačija izložba! Svakako, Skvrce ostaje vjeran polaroidu, publika ostaje vjerna Skvrci, a izložba u Florinom domu ostaje otvorena do 29. siječnja.