Dok poskupljenja divljaju, trgovci preračunavaju kune u eure, a potrošači kao potrošači uvijek zbunjeni s istaknutim iznosima, Ministarstvo gospodarstva potpisuje ugovore sa šest potrošačkih udruga koje će do kraja iduće godine biti uključene u projekt kontrole preračunavanja i ispisivanja cijena u europskoj valuti, piše Slobodna Dalmacija.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s Koordinacijskim odborom za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača uspostavilo je Etički kodeks kao jedan od mehanizama koji će između ostalog doprinijeti pouzdanom i transparentnom uvođenju eura u Hrvatskoj.
Kako piše u Etičkom kodeksu, namijenjen je svakom poslovnom subjektu u nefinancijskom i financijskom sektoru, koji radi i posluje u izravnom odnosu s potrošačima, a ono najvažnije svima nama s ove strane blagajne su stavke koje govore da se postupak uvođenja eura neće zloupotrijebiti za neopravdano povećanje cijena roba i usluga te da će preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti te zaokruživanje obavljati isključivo po fiksnom tečaju konverzije u njegovu punom brojčanom iznosu te u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja.
Terenci kontrolori
Hoće li sve biti tako u praksi, provjeravat će u dućanima članovi potrošačkih udruga. Na natječaj Ministarstva javile su se udruge potrošača diljem Hrvatske, a izabrane su Društvo potrošača Međimurja i Razvojna organizacija zaštite potrošača iz Selnice iz Međimurske županije, Centar za edukaciju i informiranje potrošača iz Bilja u Osječko-baranjskoj županiji, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača iz Zagreba te Udruga Potrošački centar iz Rijeke. Udruge će kolovoz provesti u obučavanju i pripremanju za odlazak na teren, a onda će početkom rujna cijela priča započeti ozbiljno.
Svaka od udruga će pokriti tri, četiri županije, za to će moći angažirati tri, četiri čovjeka na terenu, pa eventualno još jednog na dežurnom telefonu u svojim prostorijama, a u 17 mjeseci koliko traje projekt kontrole, svakoj će udruzi biti na raspolaganju od oko 112.000 do 120.000 kuna za pokrivanje aktivnosti ‘tajnog kupca’.
Zapravo, ‘terenci kontrolori’ ni neće biti tajni kupci jer im budžet to ne dozvoljava, već će po svemu sudeći samo moći snimiti situaciju, evidentirati i objaviti na portalu koji će biti otvoren samo za tu svrhu.
Dakle, ako potrošačka udruga iz Bilja - CEIP svojih 120.000 kuna podijeli na četiri terenca i dežurnog na telefonu, proizlazi da će svakome mjesečno na raspolaganju biti oko 1400 kuna, koje će morati pokriti i gorivo i troškove telefona, a možda i nešto sitno honorara.
Pripreme u kolovozu
Tanja Popović Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača iz Bilja, kaže nam kako su oni aplicirali za tri županije - Osječko-baranjsku, Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku, a za terenske kontrole će angažirati mlade ljude koji će uvijek u istim dućanima, uvijek u isto vrijeme i uvijek iste proizvode ‘snimati’ da se vidi jesu li trgovci istaknuli dvojne cijene te jesu li varali kod zaokruživanja u eure. Za sve bi ovoj udruzi trebalo barem deset ljudi, ali predsjednica Popović Filipović kaže kako će se morati stisnuti na manji broj.
Društvo potrošača iz Međimurja pokrivat će četiri županije, a u svakoj će angažirati po jednog kontrolora. Prema riječima Željka Tomašića, predsjednika Društva potrošača Međimurje, još ne mogu točno reći kako će se sve to odvijati, ali planiraju na 15 mjesta u svakoj županiji jednom mjesečno kontrolirati iste proizvode.
Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Zagreb, kaže da će oni pokrivati područje Zagreba s dvoje ljudi, potom Sisak i Pulu sa po jednim ‘kontrolorom’, a morat će angažirati i petu osobu na dežurnom telefonu. Iako još nitko nema točne upute od Ministarstva, Knežević kaže kako će najvjerojatnije uzeti u obzir 20 artikala kod istog trgovca koje će nadgledati na mjesečnoj bazi.
U Potrošačkom centru u Rijeci nisu bili raspoloženi trčati pred rudo i reći nešto o provođenju kontrola na područjima koja su aplicirali na natječaju. Pripreme će svima njima trajati cijeli kolovoz, valjda je takva procedura potrebna iako bismo sa stajališta običnog, prevarenog i uvijek oštećenog potrošača mogli pitati čemu sve to? Čemu sve te pripreme kad smo svakodnevno suočeni s ‘ludilom’ po dućanima gdje trgovci nabijaju sve što se može nabiti u cijenu svakog i najmanjeg proizvoda.
I na koncu, kad se udruge obuče za ovaj projekt težak više od 700.000 kuna, nameće se pitanje što će se dogoditi kad neki od kontrolora u kakvom dućanu uoče da je trgovac neopravdano zaokružio cijenu u eurima i tako dodatno poskupio neki proizvod?
Uzaludan posao?
Ana Knežević je, veli nam, upozorila na taj problem te je u Ministarstvu zatražila poseban sastanak o tome, da ne ispadne da članovi udruga samo bilježe zatečeno i pojeo vuk magarca. No, dodaje Ana Knežević, rečeno je kako će ti ‘tajni kupci’ odnosno kontrolori nepravilnosti moći odmah prijaviti inspekcijama. I onda?
- Jednom smo inspekciji prijavili smrznute srdele kojima je istekao rok u jednom od trgovačkih lanaca. Nakon tri mjeseca te su srdele i dalje bile na istom mjestu u prodaji - kaže nam Ana Knežević.
Nadamo se da im ovaj posao kontrole neće biti tako uzaludan. Osim toga, dok udruge krenu na teren, trgovci imaju ispred sebe dane i noći za napuhavanje cijena. Do rujna će krizni profiteri valjda namiriti svoje potrebe i onda se pridružiti Kodeksu časti čista obraza. Kontrolori će u tom slučaju od rujna valjda imati manje posla.