Dok se zemlje Europske unije svako malo strateški zatvaraju ili epidemiološke mjere prilagođuju novim brzorastućim sojevima koronavirusa, Ruska Federacija se maksimalno otvara i zagovara što bržu normalizaciju života. Potvrđuju nam to Dubrovčani koji su rodbinski ili poslom vezani uz Moskvu, rusku metropolu s oko 12 milijuna stanovnika:
- Život se tamo normalizirao i sve je otvoreno, od dućana, restorana, kazališta, kina do sportskih objekata za gledatelje. Kao uvjet se spominje jedino do 40 posto popunjenosti kapaciteta. Također uredno rade i hoteli i shopping centri u kojima je omogućeno cijepljenje – otkriva nam Karlo Gjurašić, dugogodišnji HSS-ovac i bivši državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja koji je godinama živio i radio u Rusiji.
Sputnik 'light'
Prema njegovim saznanjima, u Federaciji se dnevni broj novootkrivenih slučajeva kreće između 8 i 10 tisuća, dok na Moskvu otpada između 1.200 i dvije tisuće zaraženih:
- Svakodnevno koliko bude zaraženih Rusa, toliko ih i približno dnevno ozdravi. Nažalost, aktualna procijepljenost im je mala i iznosi tek 4 posto – priča nam Karlo Gjurašić i dodaje kako se u Rusiji cijepljenje provodi uglavnom Sputnikom V:
-Prvi na red su i kod njih došli zdravstveni radnici, policija i vojska, a sad cijepe i ostale prioritetne skupine. Zdravstveni sustav nije u kolapsu, u bolnicama i centrima koje su izgradili za liječenje ima dovoljno mjesta, trenutačno nisu nimalo preopterećeni – kaže naš sugovornik od kojeg doznajemo i kako je posljednjih tjedana u igri još jedna vrsta cjepiva. Riječ je o Sputniku light, 'laganoj' verziji originalnog cjepiva protiv koronavirusa. Iz Ruskog suverenog fonda (RDIF), koji je financirao razvoj Sputnika V odobrenog prošlog ljeta, objasnili su kako se Sputnik Light primjenjuje u samo jednoj dozi, bez docjepljivanja, s nižom učinkovitošću od izvornika, 85 posto ili manje.
Da je stanje u Moskvi gotovo pa uobičajeno, posvjedočila nam je i Dubrovkinja Helena Tomašković, po majci Ruskinja. Iz svakodnevnih kontakata s rođacima iz Ruske Federacije, ova je profesorica klavira i korepetitorica u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića doznala da domaći vrijeme pandemije dijele na razdoblje prije i poslije lipnja prošle godine.
Aplikacija za van
Do lanjskog je ljeta vladao strogi embargo, nisu radili kafići, restorani ni teatar, djeca su imala školu online da bi kasnije mjere bile značajno ublažene:
- Moskva je ogroman grad i nastavu se organiziralo po regionima. Moja rodica koja živi u gradskom središtu pričala mi je kako se u školu od listopada 2020. do nove godine pohađalo online. U regionu gdje mi stanuje druga rodica svo vrijeme su učenici fizički išli u školu. Trenutačno se nastava odvija uobičajeno, do 2. svibnja kad tamo počinju uskrsni praznici. Što se kretanja tiče, moji su mi ispričali kako je u prvim mjesecima nakon izbijanja epidemije ono bilo strogo ograničeno. Recimo, u stambenoj zgradi od 20 katova stanari su koristili posebnu aplikaciju za izaći vani. Bila je točno određeno koliko kilometara se možeš udaljiti od mjesta prebivališta, inače riskiraš kaznu. To je izazvalo dosta problema ljudima koji bi, primjerice, pošli iz stana roditelja u stan koji iznajmljuju u drugom dijelu grada. Srećom, to je sad iza nas – veli Helena i dodaje kako u ruskoj prijestolnici nošenje zaštitnih maski u zatvorenom nije obveza, niti podliježe sankcijama. Ako ne stavite masku, nitko vas neće kazniti, neće vas čak ni ukoriti:
- Život ide dalje, sve se normaliziralo, nema velikih restrikcija. Moskovljani su oguglali na sve ove priče o pandemiji i stvarno žele putovati. Ograničenje putovanja posebno je pogodilo ovdašnje poslovne ljude – govori naša sugovornica u prilog uvođenju zrakoplovnih veza između Hrvatske i Ruske Federacije. Najveća ruska zrakoplovna kompanija Aeroflot i Zračna luka Dubrovnik su, podsjetimo, početkom travnja, prvi put nakon 2014. dogovorili ponovnu uspostavu redovitih letova na liniji Moskva (Šeremetjevo) – Dubrovnik. Vezu bi održavao Boeing 737-800 sa 158 sjedala (20 u poslovnom razredu i 138 u ekonomskom razredu) svaki dan u tjednu od 1. lipnja do 30. rujna ove godine.
'Mrtva vakcina'
Helena Tomašković kaže kako za razliku od Dubrovnika covid-19 nije naštetio moskovskom turizmu, najviše stoga što je Moskva ipak prvenstveno industrijski i biznis centar, pa tek onda turistički. A što joj rođaci javljaju u vez sa cijepljenjem?
- U domaćoj upotrebi su uz Sputnik još i dvije vrste cjepiva ruske proizvodnje. Dosta se govori o CoviVacu, zovu ga 'mrtva vakcina' jer se temelji na umjetno stvorenim mrtvim stanicama koronavirusa. Light verzije cjepiva mogu dobiti ljudi koji su preboljeli covid, no preporučuje se da nijednu varijantu ne uzimaju mlađi od 18 i stariji od 60 – priča nam dopredsjednica Hrvatsko-ruskog društva prijateljstva 'Umjetnost bez granica'. Njezina se ruska familija cijela već ili cijepila ili preboljela koronu. U unutarnjem prometu po Ruskoj Federaciji vrijede potvrde o cijepljenju, a jednu je takvu za leta na Kamčatku nedavno pokazao rodičin muž kao jamstvo da može u zrakoplov.
U domovini Helenine majke Olge britanski soj korone je, kaže, medijski skroz nezanimljiv, što ne čudi jer je dosad detektiran tek u stotinu slučajeva. Ruski covid tjedan inače je počeo s 4 i pol milijuna aktivnih slučajeva te više od 8 tisuća novooboljelih dnevno. Smrtnost od početka epidemije prešla je 100 tisuća. Helenini podaci kažu kako je Rusija po količinama primljenog cjepiva na 10. mjestu svjetske liste. Hrvatska joj na toj istoj listi debelo gleda u leđa, a drži 57. mjesto procijepljenih država.