Cijene skaču takvom brzinom kao da se natječu koja će prije stići još uvijek nedodirljivo biljno ulje, što je i u srpnju najviše poskupjelo, za čak 38,9 posto, među svim prehrambenim artiklima.
Kako stvari stoje, stopama poskupljenja ulja opasno su se približili mlijeko, masti, krumpir, kruh i brašno. Ulje je u posljednjih sedam godina poskupjelo 102 posto, što znači da se za današnju cijenu jedne litre suncokretova ulja moglo kupiti dvije u 2015. godini, piše Slobodna Dalmacija.
Hrana je u srpnju u odnosu na isti lanjski mjesec bila skuplja 19 posto, dok je inflacija dosegnula 12,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Kao i proteklih mjeseci, svaka nova stopa inflacije preskače one prethodne i obara rekorde, a takva je i ova, opet je najviša u novijoj povijesti.
Što je zemlja bogatija i naprednija, manji udio potrošačke košarice odlazi na hranu, i obrnuto, što je siromašnija, njezini stanovnici više troše na hranu.
Na hranu i bezalkoholna pića otpada najveći dio potrošačke košarice u Hrvatskoj, od 25,9 posto, dok je taj udio u europodručju znatno manji i iznosi 16,6 posto. Hrana i bezalkoholna pića sa srpanjskim rastom cijena od 18,3 posto i prijevoz s 19,2 posto predvode poskupljenja.
Uz hranu i bezalkoholna pića na koje otpada više od četvrtine potrošačke košarice, prijevoz odnosi daljnjih 14,7 posto, a na stanovanje, struju, plin i ostale režije odlazi 16,8 posto košarice.
Srpanj je bio - ludilo
Upravo iz te tri stavke dolaze najveća poskupljenja i poticaj inflaciji, pa ni ne čudi da se ljudima čini da je sve poskupjelo i više od službene stope inflacije. No ne pada svima jednako inflacija.
Onima koji jedva preživljavaju sa svojim plaćama pada mnogo teže nego onima koji se ne misle hoće li imati dovoljno novca za hranu, te njima poskupljenje kruha i brašna od 29 posto ne odnosi jednake dijelove plaća pa ih inflacija ne boli jednako.
Kad se gledaju stope poskupljenja za različite prehrambene artikle tijekom ove godine koje prati Državni zavod za statistiku, a prati ukupno 900 proizvoda i njegovih 38 tisuća cijena, mnogi su prehrambeni proizvodi najviše poskupjeli baš u srpnju.
Srpanj je bio mjesec u kojem je najviše poskupjelo ulje, kao i svih proteklih sedam mjeseci, ali to poskupljenje ulja od 38,9 posto nije bilo najveće poskupljenje ove godine; više su mu cijene skočile u lipnju, kada je poskupjelo 57 posto. U svih sedam mjeseci ove godine u srpnju su najviše stope poskupljenja imali mlijeko, koje je poskupjelo 37,6 posto, kruh 29,4 posto, brašno 28,4 posto, govedina, teletina, perad, svinjetina, janjetina, riba, jogurt, sir, jaja, masti, šećer, sokovi, pivo...
Maslac, margarin, krumpir, voće i povrće najviše su poskupjeli u siječnju, a u lipnju su najviše stope rasta cijena u prvih sedam mjeseci ove godine imali čokolada, slatkiši, sladoled, sol, mineralne vode i vino.
I uz Vladine intervencije i fiksiranje cijena goriva, u srpnju je dizel bio 38 posto skuplji nego u istom lanjskom mjesecu, a benzin 26,8 posto. Nevolja nikad ne dolazi sama čak i onda kada se radi o poskupljenjima, pa je tako električna energija za stanovanje bila skuplja 10,8 posto, plin 16,3 posto, a plin u bocama – propan i butan – 32,8 posto.
Polako se približava nova školska godina, što se također obilježava poskupljenjima pa su udžbenici krešili 6,7 posto, a pribor za pisanje i crtanje 22,4 posto.
Godišnja stopa od 9,2 posto
Analitičari Raiffeisenbanka očekuju povišene, dvoznamenkaste stope inflacije i u idućim mjesecima, a blago smirivanje moglo bi se dogoditi tek s približavanjem kraja godine. Navode da ne očekuju pad cijena energije i hrane, već usporavanje i smirivanje na trenutačno povišenim razinama, pa smatraju da će ove godine Hrvatska zabilježiti najveću stopu inflacije u novijoj povijesti – od 9,2 posto.
Dodaju da je sa srpanjskim podacima izgledna revizija procjene inflacije prema razini od 10 posto, a dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu, kada očekuju prosječnu stopu inflacije iznad četiri posto.
– U uvjetima nastavka geopolitičkih napetosti poprilično je izgledno da će cijene energije ostati povišene, ali se administrativno limitiranje cijena u nekom trenutku mora popustiti, što će dovesti do odgođenog podizanja cijena određenih proizvoda i usluga.
S druge strane, rat u Ukrajini i posljedice na svjetski poljoprivredno-prehrambeni sektor uz klimatske (ne)prilike dodatan su čimbenik koji ne dopušta povratak stopa inflacije prema razinama od dva posto. Štoviše, rizici da inflacija bude i viša ostaju prisutni. Inflaciju inicijalno potaknutu ponudom sve više će pratiti inflacija potaknuta potražnjom, a raste pritisak na rast plaća. Stoga u srednjem roku ne bi trebao iznenaditi podatak da rast temeljne stope inflacije bude veći od ukupne prosječne stope rasta potrošačkih cijena – kažu analitičari Raiffeisenbanka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....