Nije bilo hakerskog napada niti slične diverzije iako su po društvenim mrežama kružile maštovite teorije zavjere s obzirom na to da građani nisu mogli dobiti broj 112, odnosno policiju, vatrogasce i Hitnu pomoć, i to samo u određenim dijelovima Hrvatske, što je dodatno zbunjivalo, jer u nekim su županijama te službe imale ugovore i s drugim operaterima.
HT je inicijalno naveo da je nešto prije 10.30 došlo do problema u "signalnim čvorištima". Riječ je o softveru u telefonskim centralama koji služi za preusmjeravanje poziva. Kad centrala ne zna na koju liniju usmjeriti koji poziv, mreža ne funkcionira, odnosno iz perspektive korisnika - pada. "Svi naši stručnjaci maksimalno su angažirani te u suradnji s dobavljačima radimo na otklonu poteškoća", kažu HT-u.
Rezervni plan
Kasnije je na naše inzistiranje najveći operater u Hrvatskoj, čije fiksne usluge koristi više od polovice domaćinstava i biznisa u Hrvatskoj i čije mobilne usluge koristi gotovo pa polovica građana i tvrtki, dao i detaljnije objašnjenje. "Uzrok poteškoća je sistemska greška te je identificiran problem u funkcioniranju čvorova koji usmjeravaju signalne poruke zadužene za uspostavu poziva. Iako su čvorovi georedundantni, dolazi do preopterećenja, što nije uobičajena situacija, te zbog toga dolazi i do poteškoća u uspostavi glasovnih poziva u mobilnoj i fiksnoj mreži", pojasnili su u HT-u.
Problem koji je najviše pogodio korisnike u Zagrebu zbog zagušenja linija kaskadno se prelio i na ostatak Hrvatske. Sistemska greška pronađena je u telefonskim centralama. U HT-u su naveli da njihov stručni tim s dobavljačem - čije ime HT nije otkrio, a koji je, izvjesno je, taj koji je isporučio tehnologiju koja se pokvarila - radi na otklanjanju kvara. I on je otklonjen oko 16 sati. "Još jednom se ispričavamo svim korisnicima zbog poteškoća i neugodnosti", kažu u HT-u.
Naknadno doznajemo da su službe koje su ovisile o mobilnim vezama imale manje teškoće ili ih nisu niti imale.
Ministar prometa Oleg Butković, u čijem su resoru i telekomunikacije, kaže da su kvarovi uvijek mogući. - Ono što se ovdje pokazalo kao problem je način usmjeravanja dolaznih poziva prema hitnim službama. Naime, sve hitne službe imaju vezu prema više operatora i mogu obavljati odlazne pozive, ali dolazni pozivi zbog načina međupovezivanja operatora oduvijek mogu dolaziti samo preko jednog operatora - kaže Butković.
Teleregulator Hakom potvrdio je da im se HT odmah javio i prijavio da ima tehničkih problema.
Komunikacija se s korisnicima, kažu nam u državnim tijelima, većinom preselila na e-mailove, koji su normalno funkcionirali, a zaposlenici ministarstava međusobno su komunicirali i putem aplikacija WhatsApp i Viber. Probleme s fiksnim mrežama imala je većina ministarstava. S druge strane, HZMO i HZZ imaju ugovore s drugim operaterima, pa su njihovi call centri normalno radili.
Iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, koji smo pitali ima li država neki rezervni plan za ovakve situacije, poručuju kako su sve bitne službe povezane. "Država nema svoj telekom i koristi komercijalne usluge svih operatora - HT-a, A1 i svih ostalih. A ključne strateške institucije i hitne službe su povezane", poručuju.
Takav stav, pak, ne dijele upravo u hitnim službama. Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova za civilnu zaštitu, kaže da se ovo više ne smije dogoditi službama koje spašavaju živote. - Mora postojati rezervno rješenje kad operator koji drži takve službe ima kvar ili neki drugi razlog zbog kojeg padne sustav - naglašava Trut.
Odužit će se korisnicima
Takav apel uputio je i prof. dr. Žarko Rašić, ravnatelj zagrebačkog Nastavnog zavoda za hitnu medicinu. On kaže da je ovakav scenarij bio predviđen davno i da baš stoga imaju četiri mobilna broja drugog operatera, koja su aktivirali čim su shvatili da im broj 194 te 112 ne funkcioniraju. Navodi da su zamolili bolnice da im sanitetski prijevoz za pacijente, dok se ne uspostave normalne linije, naručuju putem e-maila. Kad je riječ o bolnicama, dobro su prošle one čije su telefonske linije drugih operatora.
Na pad mreže HT-a prvi je put reagirala i burza. Tako se dionicom HT-a, koja slovi za jednu od najstabilnijih, danas trgovalo najviše, i to u iznosu od milijun kuna, uz pad cijene od 1,13 posto. Jedan naš izvor navodi da operator neće imati financijske posljedice zbog ovog pada ako on ne potraje dulje od 24 sata. Tek u tom slučaju HT bi bio obvezan svojim korisnicima umanjiti račun za iznos trajanja kvara. No, izvor dodaje da će zbog reputacije operator vjerojatno tražiti način na koji bi se odužio korisnicima.
Slučaj pada mreže HT-a mogao bi fiksnu i mobilnu telefoniju u Hrvatskoj gurnuti dalje prema internetskim platformama. Podsjetimo, iako je bila pala telefonska mreža, ona internetska radila je i dalje. Zato je i sam HT preko Facebooka pozivao svoje korisnike da koriste WhatsApp, Viber i druge slične aplikacije. Duhovit je to presedan s obzirom na to da je fiksna telefonija lani HT-u donijela prihod od 706 milijuna kuna, a mobilna, u što je uključen i mobilni internet, 3,5 milijardi kuna, donosi Jutarnji list.