Petkom. Pa onda za Badnjak i Veliki petak. Najčešće tada jedete ribu. Dobro, čak ni svakog petka. Da se zadovolji norma „ne jedenja mesa“ često znamo posegnuti za nekakvim tjesteninama u povrtnim umacima. A, riba… Sve manje nam pliva na pjatu. Ukratko, to nije dobro. Pomorska smo zemlja, preciznije, nalazimo se u ribolovnom kraju. Većini nas koji čitamo ovaj tekst more je na desetak minuta što pješice, što vozilom. A, opet – poneki petak i blagdani.
Razloga za to nema. Riba bi se, tvrdi m. sc. nutricionizma Iva Tokić, definitivno trebala češće naći na našim jelovnicima.
- Preporuke za opću populaciju su dvije ribe tjedno. Jedna plava, druga bijela. Plava ima najviše vitamina D i omega 3 masnih kiselina. Vitamin D je najdeficitarniji nutrijent u našem tijelu. Naime, mi kako živimo u Dalmaciji, sve mislimo da svoju prijeko potrebnu dozu dobijemo od boravka na suncu. Ali, nedavna istraživanja provedena na djeci od strane kineziologa u Splitu pokazala su kako im baš nedostaje tog vitamina. A, djeca kao djeca trebala bi biti najviše vani, igrati se na svježem zraku i suncu – kazala je Iva, dodajući kako riba mora biti svježa i provjerenog podrijetla.
Upravo takva nalazi se u svim Tommyjevim ribarnicama što znači da vam je za kvalitetan ručak koji je dio raznovrsne i zdrave prehrane dovoljno otići u Tommyjevu prodavaonicu. Ali najmanje dvaput tjedno što se ribe tiče. Preporuke su preporuke…
- Ako unosimo plavu ribu najmanje jednom tjedno, onda imamo relativno dovoljne količine vitamina D. Radi se o vitaminu koji sudjeluje u imunološkom odgovoru, odgovoran je za zdravlje kostiju, te rast i razvoj djece. Ujedno utječe na raspoloženje, tako da njegov manjak može inicirati depresiju i anksioznost. No, mi ga zanemarujemo… - pojasnila je Iva.
Toliko o plavoj, a što je, ukratko, s bijelom ribom? I ona je itekako zdrava.
Bijela riba ima manje količine omega tri masnih kiselina, kao i vitamina D, ali općenito gledajući riba je iznimno nutritivno korisna i nutritivno bogata, visoko proteinska namirnica. Sadrži proteine koji se lako probavljaju, puna je vitamina i minerala, cinka, selena, joda i dosta važnog kalcija.
Ali, tvrdi m.sc. nutricionizma Tokić, svakako valja uvrstiti i jednu i drugu kako bi prehrana bila što raznovrsnija i zdravija.
- Spremanje ribe ovisi o vrsti. Ako pržimo srdelice, gavune ili girice preporučljivo je upiti taj višak masnoće. Najbolje je nakon termičke obrade postaviti ih na kuhinjski ručnik da se upije masnoća.
Kako god ribu spremili, bitno je da se pojede kako bi se unijeli svi potrebni nutrijenti, ali u cijelu priču uključiti i priloge. Bilo da se radi o blitvi, krumpiru ili nečem trećem, sve se može pronaći u najbližoj Tommy prodavaonici. Svježe i provjereno.
Često se događa kako ljudi ribu ne jedu i zbog razloga kako se od nje ne mogu – najesti. To je istina, naravno, osim ako ne „udarate“ po kilogramima oborite ili plave ribe, u što čisto sumnjamo. I postoji dobar, znanstveno opravdan razlog za to, kao i prilično jednostavni i logični načini kako doskočiti gladi koja nam se eventualno javlja nakon konzumacije ribe.
- Riba se vrlo lako probavlja. Recimo kada pojedemo meso onda se ono sporo probavlja zbog masti koje sadrži. To nas zasiti, napuni nam želudac. Ali, kod ribe nije tako. Radi se o namirnici koja je kalorijski dosta siromašnija od mesa. Recimo kao pojedemo neki komad ribe uz blitvu i nešto malo krumpira – mi smo praktično unijeli nekih 400 kalorija. Za osobu koja se aktivno bavi sportom ili za muškaraca od dva metra to je ništa. Zato bih preporučila, ako i dalje osjećate glad, povećavanje porcija, dodavanje nešto više ugljikohidrata, maslinova ulja… - otkrila je Iva tajne konzumacije ribe.