Godina je 2074. Šetate zadarskom rivom, ali umjesto prepoznatljivog zvuka morskih orgulja i pogleda na svjetski poznati zalazak sunca, do koljena ste u vodi. Obala je nestala, rivu je progutalo more. Vrućina je nesnosna, ne osjećate miris soli i borova, jer temperatura prelazi 50 stupnjeva. Grad je pust, jer svi koji su imali priliku odavno su se preselili u unutrašnjost Hrvatske. Ovo je jedan od mogućih scenarija hrvatske budućnosti.
Ali, postoji i onaj drugi, ljepši i optimističniji. Godina je 2074. Obala je očuvana, a inovativni sustavi sprječavaju porast razine mora. Grad je prepun zelenila, a Dalmacija lider u elitnom i zdravstvenom turizmu. Bivši vojni objekti i odmarališta uz obalu i mjestima po Jadranu postali su kampusi vodećih svjetskih sveučilišta. Hrvati prosječno žive 100 godina, živimo zdravim i ispunjenim životom, a zdravstvene usluge kvalitetnije su i dostupnije nego ikad prije. Toliko smo uspješna zemlja da smo i prije 2074. godine organizirali Olimpijske igre. Ovo je možda preoptimističan scenarij, ali nije neostvariv.
Upravo to je jedan od scenarija kako bi Hrvatska mogla izgledati za pedeset godina koje su izradili vodeći hrvatski znanstvenici, stručnjaci i umjetnici nakon višemjesečnih analiza trendova i činjenica. Sve njih je kroz projekt "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost" okupilo je Croatia osiguranje povodom 140. obljetnice postojanja. Kreirali su tri scenarija - optimističan, realističan i pesimističan na polju demografije, ekologije, gospodarstva, međunarodnih odnosa te sporta i kulture. Glavni cilj je pridonijeti jačanju svijesti kako naše svakodnevne odluke oblikuju smjer u kojem ide naše društvo, država i u konačnici svijet.
Jadran dobiva "plutajuće gradove"
A evo što nas čeka 2074. ako iskoristimo prilike koje nam se pružaju.
Hrvatska je predvodnik inovacija i ekološke odgovornosti te vodeći proizvođač organske hrane i čiste vode. U hrvatskim gradovima, koji su u međuvremenu postali otporni na prirodne katastrofe poput potresa i oluja, svaki dom predstavlja mali ekosustav. Solarni paneli proizvode energiju, a krovovi zadarskih kuća pretvoreni su u zelene oaze, gdje se uzgaja organsko povrće.
Postajemo jedan od najvećih svjetskih izvoznika vode, a naši izvori vode svjetski poznati brend, dok se u drugim dijelovima svijeta provode skupi i ekološki upitni postupci desalinizacije. U Jadranskom moru, plutajući gradovi, prava inženjerska čuda, testiraju se kao rješenja za klimatske promjene, dizajnirani da izdrže i najekstremnije vremenske uvjete. Centar smo biodigitalnog turizma i privlačimo posjetitelje iz cijelog svijeta koji traže zdrav, ekološki osviješten i održiv način života.
Hrvatska, nekad percipirana kao mala u europskim okvirima, sada je primjer kako budućnost izgleda kada se u prošlosti iskoriste potencijali i prilike.
Postoji i pesimitični scenarij
No, ovako pozitivan scenarij lako se može pretvoriti u potpunu suprotnost ako budemo ignorirali globalne promjene i propustimo prilike koje su već danas oko nas.
U ovom distopijskom scenariju Hrvatska gubi kontrolu nad ključnim resursima poput vode, koje sada mora skupo kupovati od stranih korporacija. Ljetne vrućine prelaze 50 stupnjeva, a šumski požari uništavaju većinu zelenih površina. Veliki gradovi poput Zagreba postaju utočište za najsiromašnije slojeve društva koji preživljavaju u nemogućim uvjetima. Gradovi su gotovo napušteni, a život se odvija isključivo noću, uz obavezno nošenje maski zbog toksičnog zagađenja zraka.
Nestašica pitke vode postaje svakodnevna realnost, a zrak i voda postaju luksuz koji si može priuštiti samo maleni postotak stanovništva. Nekad bogati hrvatski vodni resursi postaju nedostupni, a država sada ovisi o uvozu iz stranih ruku. Hrvatski turizam, nekadašnji stup gospodarstva, urušava se zbog podizanja razine mora i uništavanja obala. Mnoge povijesne gradske jezgre, uključujući Trogir, Split, Zadar i Rovinj, potpuno su potopljene.
Posjetite paviljon budućnosti
Ako su vas ovi scenariji potaknuli na promišljanje, cilj znanstvenika i Croatia osiguranja već je velikim dijelom postignut. A scenarije kroz atraktivna videa možete besplatno pogledati u jedinstvenom multimedijskom paviljonu "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost" do 10. listopada svaki dan od 10 do 21 sat ispred Muzeja Mimara u Zagrebu. Otkrijte sve scenarije hrvatske budućnosti i razmislite koja je vaša uloga u stvaranju budućnosti kakvu želimo.
U izradi scenarija hrvatske budućnosti sudjelovali su: Korado Korlević, prof. dr. sc. Mario Šiljeg, Tomislav Fiket, ing., akademik Igor Rudan, prof. dr. sc. Velimir Srića, prof. dr. sc. Božo Skoko, Vladimir Preselj i Marko Ćustić.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Slobodne Dalmacije i Croatia osiguranja.