- Ja se stalno okrećem po gradu jer mislim da me neko zove, a ono zapravo svi pričaju o virusu! - kroz smijeh nam govori student Karlo Korona.
Da, dobro ste pročitali, mladićevo prezime isto je kao i trenutačno najpoznatija i najčešće izgovarana riječ na svijetu.
COVID-19, odnosno koronavirus, izbio je u Kini, da bi promijenio svakodnevicu jednom mladiću udaljenom preko osam tisuća kilometara.
Karlo je 20-godišnji Zadranin koji studira strojarstvo u Rijeci i posljednjih mjesec dana ne može se obraniti od kojekakvih komentara na račun svoga prezimena. Tim više što ga baš nitko ne zove imenom!
- Otkad je počela epidemija, počela je i moja ludnica! Nema 'ko me ne zeza. Od profesora, koji su mi rekli da će me pustiti na ispitu jer ih je strah da ih ne zarazim, preko teta u menzi koje mi već par puta nisu ništa htjele naplatiti, do naravno prijatelja, koji već imaju cijeli spisak šala. Najdraža im je da se maknem od njih jer sijem okolo bolest, a oni bi htjeli još živjeti - prepričava nam Karlo.
Ne krije da je čak i prije izbijanja epidemije na račun prezimena dobivao začuđujuće poglede.
- Kad sam došao studirati u Rijeku i kad god bi rekao kako se prezivam, svi bi me upitno pogledali i tražili da ponovim. Dosta je njih u početku mislio da mi je to nadimak, posebno jer me baš svi, od kad znam za sebe, zovu prezimenom. U nekim slučajevima sam morao vaditi osobnu da im dokažem da mi je Korona stvarno prezime - smije se Karlo.
Kad ide ulicom ili stoji u redu u menzi i kad ga neko od kolega dozove klasičnim "Alo, Korona!" okrene se i on, ali i svi koji se nalaze u blizini.
- Ha-ha, mislim da je izgovaranje mog prezimena na javnim mjestima postalo gore od riječi bomba! - šali se Karlo.
Ipak, dobro je prihvatio "težinu" svog neuobičajenog prezimena.
Korone, objašnjava, potječu iz Italije, točnije sa Sardinije.
- Nisam siguran, nažalost ne znam puno o ovom prezimenu, ali po pričama mojih predaka Corone su iz Italije došli u Hrvatsku i nastanili se u mjestu Kali, na otoku Ugljanu. Od tamo su se preselili u Zadar. Moj šukundid je izgradio kuću na Relji koja je bombardirana u Drugom svjetskom ratu. Od tad moji žive u Sestrunjskoj ulici, u kući s velikim dvorom di je danas desetak Korona. I mi smo se proširili, baš ka i virus – smije se Karlo kojeg zapravo jako veseli cijela ova fama oko popularnosti njegovog pomalo neuobičajenog prezimena.
Pokušali smo doći i do drugih članova obitelji Korona, no za razliku od Karla, njima nikako nije drago što je tako staro prezime počelo dobivati lošu konotaciju.
Vjerujemo kako je možda i najgore zadarskom pročelniku za gradsku imovinu Tomislavu Koroni, koji je u posljednja dva tjedna glavni akter duhovitih ilustracija kolega s lokalnog radija.
Tako na jednoj netko pita poznatog inspektora Horatia Cainea je li čudo da je Rira Ora preuzela grad (bilo je vrijeme karnevala) na što mu Caine odgovara: "Bolje Rita Ora nego.... Tomislav KORONA!”
No, odakle zapravo dolazi to prezime? Tko ga je i kad prvi zapisao i – gdje?
Prema riječima povjesničarke Grozdane Franov-Živković iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru Korone jesu podrijetlom iz – Kali!
- Riječ o prezimenu nadimačkoga postanja, odnosno prezime je nastalo iz nadimka koji se dovodi u vezu s latinskom riječju "corona"” što označava krunu, vijenac. Upravo je po tome i virus dobio ime: pod elektronskim mikroskopom ove vrste virusa imaju oblik krune - pojašnjava Grozdana.
Početkom 17. stoljeća prvi put se spominju Karinovi, tj. Koronovi u Kalima, a u Zadru prezimenom Karinović od 1626. godine.
Prezime Korona na nekim se mjestima piše već krajem 17. stoljeća - dodaje naša sugovornica.
Grozdana Franov-Živković također je Kaljka te po muškoj liniji, otkriva nam, također ima neposrednu vezu s prezimenom Korona. Zanimljivo je da su tadašnji muškarci, ako bi se "udali" u ženinu kuću uzimali prezime te kuće.
- U Kalima je jedna grana prezimena Šatalić održavala prezime od 1386. do danas, drugi dijelovi iste obitelji su tijekom cijelog razdoblja dobivali, uglavnom preko nadimaka, patronimika ili matronimika, sasvim druga prezimena i po ženskoj i po muškoj liniji. Iz tog prezimena nastaju Kolege, Rakvini, Dundovi, koji opet vjenčanjem s Koronama i Franovima dobijaju početkom 19. st. kombinaciju prezimena Korona Dundov Franov, a danas samo Dundovi ili samo Franovi - objašnjava Grozdana.
Prezime Korona u Hrvatskoj se može susresti gotovo isključivo na području Zadra i otoka Ugljana u mjestu Kali. Nigdje drugdje ih nema toliko. Što i nije neobično s obzirom da prema popisu stanovništva iz 2011. godine samo 26 osoba u našoj zemlji nosi to prezime.
Prezime Korona u europskim okvirima najčešće je u Poljskoj, piše se kao i na hrvatskom, a učestalost prezimena također je vezana uz njegov latinski korijen.
S obzirom da je prezime na zadarskom području prisutno gotovo 400 godina i preživjelo do dana današnjeg, očito su njegovi nositelji otporni na različite viruse, uključujući i ovaj u čijemu je nazivu isti etimon kao u njihovu prezimenu.