Zamislite situaciju: vruća je ljetna večer, na nekom ste odličnom festivalu i sve bi dali za još jednu hladnu pivu... Odete do prvog štanda, red. Pred drugim, još više ljudi. Na trećem, odustajete. Isto se to, više puta, dogodilo i mladom Zadraninu Petru Vlahoviću koji je tome, svojim znanjem i iskustvom, odlučio stati na kraj.
Pitate se kako? Ne, nije stao piti pivu, štoviše... Izmislio je – gloglo!
- gloglo je mobilni samoposlužni točionik, no nije samo namijenjen za pivu, već se može točiti i voda, vino, sokovi... Primarno tržište su manifestacije, koncerti i festivali, ali i sportske i kulturne. Posjetitelji sami sebi toče piće na našim glolo točionicima, što bi uvelike ubrzalo proces istakanja i smanjilo čekanje. Istraživanja pokazuju kako je jedan od glavnih razlog zašto ljudi odustaju od kupovine upravo čekanje u redovima – objašnjava ovaj talentirani 31-godišnjak koji je dugogodišnju ideju o samoposlužnom točioniku pretočio u djelo za vrijeme lockdowna. I to u Zadru.
- Tek sam tad zapravo konačno dobio vrijeme za sebe jer sam odmah nakon Fakulteta elektrotehnike i računarstva krenuo raditi u Zagrebu za 'Montelektro', poznatu firmu za industrijsku automatizaciju tvornica diljem svijeta, osobito onih koje se bave proizvodnjom piva. Cura i ja smo imali veiku želju vratiti se u Zadar, ali tada rad na daljinu još nije bio opcija. Ipak, s poslodavcem sam se dogovorio da otvorim svoju firmu i krenem raditi kao vanjski suradnik. I tako je i bilo: otvorio sam firmu i zaplivao u izazove poduzetništva – priča nam Petar i dodaje kako je zadnji veliki projekt radio u Norveškoj gdje je ostao doslovno do zatvaranja zračnih luka zbog izbijanja pandemije.
- Mislim da sam uhvatio zadnji let za Zadar... – prisjeća se te ističe kako je sva znanja koja je skupio tijekom godina rada, iskoristio pri izgradnji svog gloglo-a:
- Kako radi automatizacija, kako funkcioniraju ventili, mjerači protoka i tlaka, kako napisati softver, odabrat prikladnu opremu... Sve su to stvari koje su mi pomogle da izgradim svoj točionik. Ipak, bilo je tu još ponekih nepoznanica. Na primjer, nisam znao modelirati pa sam morao naučiti 3D modeliranje. Onda sam kombinirao razne modele točionika, konstrukcije, materijale, veličine... Razmišljao sam koliki moraju biti gabariti stroja da stanu u kamion da se lako može transportirati, kako to optimizirati... Nisam znao ništa ni o kartičnom poslovanju i platnom prometu, brandingu, trgovini na malo, a da ne nabrajam niz zakona i propisa koje sam morao pročitati. No, korak po korak, došao sam do ovog modela – govori nam Petar, pokazujući sjajni stroj sa zanimljivim šarenim logom.
- Želio sam samo najbolje dijelove za njega pa oni dolaze iz sedam različitih država: iz SAD-a dolaze slavine, rashladni uređaji su iz Češke, mjerači protoka iz Švicarske, 'FOBovi' iz Irske, dok iz Italije dolaze jedni, a iz Njemačke drugi ventili, ali i ekrani, a u Hrvatskoj se proizvodi inoks konstrukcija – nabraja i dodaje kako je ukupna zapremnina jednog točionika četiri bačve od 50 litara, dvije za svaku slavinu.
- To omogućuje 'hot-swap', tj. zamjenu bačvi bez ometanja korisnika koji se poslužuju. Tu je i redundantni par boca potisnog plina koji osigurava neprekidno istakanje. Svaka slavina ima odvojeni rashladni krug, ali i ekrane na dodir za korisničku interakciju te POS aparat. Kako bi se osigurala izrazita pouzdanost, upravljačka oprema je industrijska, a ne potrošačka elektronika – ističe Petar koji je na ovom izumu radio godinu ipo dana. Naglašava kako je razvoj hardverskih startupa skup sport, a da bi mogao isfinancirati razvoj je u tom periodu radio preko 60 sati tjedno!
Sve prihode od projekata industrijske automatizacije ulagao je u razvoj gloglo točionika.
- Mislim da ću još dugo slušat prigovaranje supruge jer nisam uzeo dana godišnjeg ovo ljeto – smije se Petar.
Nakon testiranja prototipa želja mu je pronaći partnere i investitore koji bi mu pomogli realizirati ovaj poduzetnički pothvat. Plan mu je ove inovativne aparate iznajmljivati.
- Naša bi usluga bila sveobuhvatna i podrazumijevala bi dostavu gloglo točionika na lokaciju, puštanje u rad i održavanje, naplatu te fiskalizaciju računa. Nakon završetka najma, točionike vozimo sa sobom, a ostvarene prihode, umanjene za proviziju, transferiramo ugovaratelju. Za organizatore manifestacija i ugostitelje smanjeni su gubici proizvoda, a time i gubitak prihoda. Svaka kap mjerena je i naplaćena, a proizvod dugotrajno ostaje svjež jer je pod pritiskom ugljikova dioksida ili dušika – pojašnjava te ističe kako su nepregledni redovi, spora usluga i brojno osoblje, s gloglo-om, stvar izbora.
- Kad netko iznajmi naše točionike, onda dodatna montaža šanka nije potrebna, kao ni dodatni POS aparati ili pak fiskalne blagajne, jer je gloglo "plug'n'play". Uz to, mi šaljemo svoje servisere i osoblje na teren – jasan je Petar.
Korisnici pak s druge strane, imaju više vremena za uživanje radi bržeg posluživanja i manjih redova, a uz to osigurana je kvaliteta proizvoda. Što znači da možete zaboraviti na pivo “dva prsta“ ispod 0,5L linije.
Osim toga, mnogima će se svidjeti i još jedan benefit ove inovacije: gloglo sve manifestacije čini ekološki prihvatljivijima.
- Aparat ciljano nema dispenzere za čaše, odnosno nema mogućnost njihova izbacivanja. Na organizatoru je hoće li koristiti jednokratne ekološke čaše ili višekratne plastične. Ugostitelji pak bi se mogli odlučiti da koriste staklne čaše ili krigle. Zamislite da svaki posjetitelj natoči u istu čašu bar još jedno piće. Pa prepolovili bismo otpad! – zaključuje ovaj mladi izumitelj za kojeg ćete sigurno još čuti.
Onda, kad gloglo-vamo?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....