StoryEditorOCM
Zadar plusSEFIJEV VREMEPLOV

U Zadru se prije 500 godina znalo kako pandemija stiže iz svemira, a najbolje se liječi - kiselim mlijekom!

Piše Abdulah Seferović
13. travnja 2020. - 22:40

Među brojnim objašnjenjima uzroka virusne pošasti u koju je svijet zapao, nisu rijetka ona što na tzv. društvenim mrežama objavljuju kako je zaraza stigla iz svemira. O tome se, međutim, u Zadru govorilo i pisalo ništa manje nego prije 500 godina!

Kuga u prošlosti nije u Zadru bila ništa manja opasnost od provale Turaka koji su se sve više približavali gradu. Računa se kako je Zadar između 1418. i 1500. preživio čak 12 napada kuge. Stradala je polovica stanovništva, a preživjele četiri tisuće pobjegle su na otoke. Grad je posve opustio! Prema nekim procjenama u Zadru 1619. stradalo oko dvije trećine stanovnika. Od 1630. do 1632. pomrlo je četiri tisuće ljudi.

image
Grb na bunarskoj kruni u palači Grisogono
Abdulah Seferović

I danas na učestale pojave kuge podsjeća zavjetna crkva Gospe od Zdravlja na Poluotoku, a u tradicionalnoj procesiji na Veliku Gospu na Belafuži hodočasnici okreću sliku Gospe prema gradu kojega štiti od kuge. Nezaboravni zadarski liječnik i znanstvenik dr. Romano Jelić pisao je o tim epidemijama još 1978. godine (Zadarska kuga i lazareti u prošlosti). Obradio je dvadeset i pet kužnih epidemija koje su zahvatile Zadar. Od prve, iz 545. godine, pa do posljednje, 1678. godine.

Također, brojni Zadrani znaju za palaču Grisogono (pokraj zvonika crkve sv. Šime), a nešto manje brojni još i to kako je zadarski liječnik, astrolog i član gradske uprave Federico Grisogono (1472. – 1538.) bio u svoje doba znanstvenik svjetskoga glasa. Uz ostalo, bavio se astrološkim predviđanjem bolesti i pisao traktate o tome kako se pojava kužnih bolesti može protumačiti svemirskim utjecajem!

Ništa manje nije zanimljiv i njegov lijek protiv takvih boleščurina. Bilo je to - obično dalmatinsko kiselo mlijeko! Čak je objasnio kako se pripravlja taj „lijek“.

Imao je on, istina, još jedan lijek – otrov od škorpiona u koji se dodaju ulje i ljekovite trave! 

image
Traktati Federica Grisogona pisani na latinskom jeziku
Pisao o medicini, filozofiji, matematici i astrologiji

U Hrvatskom biografskom leksikonu čuvenom zadarskom liječniku i kozmografu ime pišu Federik Grisogono, na stranicama HAZU navodi se oblik Federiko Bartolčić Grisogono, dok ga hrvatska wikipedija imenuje kao Federik Bortolazzi Grisogono. O njegovim biografskim podacima nema puno izvora i podataka. Bio je sin plemića Antuna i kao petogodišnje dijete ostao je bez roditelja naslijedivši priličan imutak. Za njegov se odgoj brinuo stric Franjo Grisogono. Osnovnu humanističku naobrazbu stekao je u Zadru, a 1498. odlazi u Padovu da tamo, na poziv Jeronima Civallelija, rođaka po majci i tada rektora sveučilišta, studira pravo i matematiku.

Budući da je u Padovi počela harati kuga i da se 1499. Mletačka Republika zaratila s Milanom, Federico stupa u službu kondotijera, vojuje po Lombardiji, boravi u Rimu i vjerojatno posjećuje Francusku. Ne prestaje se baviti matematikom, ali mu iskustvo o utjecaju kuge i pjegavca na svakidašnji život i povijesna zbivanja budi zanimanje za medicinu. Oko 1501. vraća se u Padovu, gdje je 23. listopada 1507. promoviran za doktora filozofije i medicine. Za studija držao je na padovanskom sveučilištu nekoliko govora o filozofiji i etici, a nakon promocije postao je profesorom astrologije i matematike.

U Zadar se vraća 1509. godine gdje je radio kao praktični liječnik, astrolog i član gradske uprave.  U svojim djelima donosi podatke o sušici i epidemijskim bolestima i njihovu liječenju u Dalmaciji. S gledišta povijesti znanosti osobito su vrijedni njegovi tabelarni podaci o nekim zvijezdama i originalna teorija o uzrocima plime i oseke. U Zadru ostaje do svoje smrti 2. siječnja 1538. Šire o njegovom životu i radu pročitajte OVDJE.

24. studeni 2024 13:35