Jako mi je fora što ljudi poput Tina, nakon iskustva u RA ("Rimac Automobilima"), pokrenu svoje stvari. Postoji još dosta drugih primjera, poput Tea Zikića i "Torpa", te još nekih koji još nisu javni.
Još kad ljudi naprave cash-out ESOP-a, sigurno ćemo vidjeti mnoge ozbiljne nove projekte i firme za koje su founderi skupili iskustvo i sredstva kroz RA. Često se spominje kako je točno na ovakav način Skype imao velik utjecaj na Estoniju (stjecanje iskustva i sredstava za pokretanje ili investiciju u druge firme). Nadam se da ćemo i mi to moći reći za našu tech poslovnu zajednicu…
Ovako se pohvalno o svojem bivšem zaposleniku Tinu Šturliću nedavno izrazio Mate Rimac na svojoj Facebook stranici. Tino je bio zaposlenik "Rimac Automobila", a onda je odlučio krenuti vlastitim putem. Baš kao što se Rimac pohvalno izražava o njemu, tako i Tino ima samo riječi hvale za svojeg bivšeg poslodavca.
Tino nam je privukao pozornost svojom barkom na solarni pogon. Dakle, odvežete cimu, odgurnete se od obale i uključite nečujni elektromotor koji se napaja iz solarnog panela, koji ujedno može služiti i kao tenda. Plovite, plovite, a sve što čujete umjesto dosadnog brenčanja penti koje kvare ljetnu idilu je – bućkanje valića o trup barke.
– Na svoju ste barku ugradili solarne ploče i motor na struju. Kako ste došli na tu ideju? – pitamo Tina, koji svoju barku iskušava u Vinjercu, nedaleko od Zadra.
Buka i vibracije
– Oduvijek sam htio imati barku na moru i sanjario sam o tome. Prije dvije godine konačno smo kupili barku nakon što smo brat, sestra i ja dobili nešto novca od prodaje naslijeđene nekretnine. Plovili smo jedno ljeto, no nije dugo trebalo da shvatim da mi buka i vibracije stare pente Tomos 4 oduzimaju dozu užitka plovidbe. Želio sam ploviti i uživati samo uz zvukove mora i vjetra. Uz jedrenje, jedina je alternativa bila konvertirati barku na električni pogon – kaže Tino.
Zanimalo nas je koja je njegova veza baš s Vinjercem.
– Barku smo porinuli u more u Vinjercu. Tamo smo naslijedili kuću stariju od 100 godina i trenutno je renoviramo. U Vinjercu ljetujemo od djetinjstva – ističe.
Prije šest godina zaposlio se u "Rimac Automobilima" kao tehničar za izradu ožičenja. Rimac je ubrzo shvatio da on može puno više, te je napredovao na inženjersku poziciju.
– Nemam završen fakultet i zapravo sam samouk, no Rimcu to nije bilo bitno, nego je za napredovanje dovoljna bila volja za radom, kvaliteta, talent i znanje.
Mate se čak ponosio tim i ponekad je pred važnim ljudima koje je vodio kroz firmu isticao mene za primjer kako njima nije bitno što nemam formalnu školu za inženjera.
Nastavio sam raditi ožičenja, no prešao sam na modeliranje ožičenja u 3D programu te kompletnu proizvodnu dokumentaciju. Ožičenja ima u svim proizvodima i zbog toga sam prošao kroz sve projekte koje je Rimac ikada radio, te sam prikupio veliko znanje o EV industriji, a i o svim proizvodnim procesima. Nedavno sam se rastao s Rimcem kako bih se mogao u potpunosti posvetiti svojim projektima i otvorio sam svoju firmu.
I sam Rimac vas je javno pohvalio da ste se nakon odlaska iz njegove tvrtke nastavili uspješno razvijati u poslu. O čemu se točno radi?
– Mate je takav prema svim zaposlenicima. Nisam jedini kojega je na taj način promovirao i "pogurao". On jednostavno ima cilj napraviti nešto pozitivno u Hrvatskoj i ne moraju to nužno biti samo "Rimac Automobili". Drago mu je kada njegovi bivši zaposlenici, a i bilo koja druga firma, pokušaju napraviti nešto sami i time napraviti nešto pozitivno za hrvatsku ekonomiju.
Pomagači
Vratimo se na barku. Od čega se sve sastoje vaše inovacije na njezinoj preinaci na struju?
– Ne bih rekao da sam napravio inovaciju. To je sve postojeća tehnologija koju sam samo prikupio na jedno mjesto i od toga napravio proizvod. Možda bi se inovacijom moglo nazvati pročistač mora, za koji sam dobio ideju da bi se mogao napraviti pa da čisti more u marinama dok barka stoji, a baterija je napunjena. Solarni paneli u tom slučaju generiraju višak energije koja se može iskoristiti za pročišćavanje mora. Zamislite flotu električnih brodova koji plove i istovremeno pročišćavaju more od plastike i drugog otpada! – kaže Tino.
Solarna barka nastala je nakon što su je dopremili u Zaprešić, gdje je tijekom godina izgradio malu radionicu sa svim potrebnim alatima i strojevima.
– Pomagala mi je najviše moja djevojka Ivona, te brat Edo i njegova djevojka Matea. Dolazili su pomoći i moji prijatelji i članovi obitelji. Svi su dali dio sebe u ovaj projekt, ali i svi smo popili koju pivu nakon mukotrpnog brušenja drva. Prvo smo mislili samo malo obojiti barku i ubaciti električni motor, no ubrzo smo shvatili da je barka u dosta lošem stanju i da su neki strukturni drveni dijelovi bili truli, te ju je bilo potrebno kompletno restaurirati.
Ta restauracija produljila je projekt na skoro dvije godine. Naravno, na barci smo radili u slobodno vrijeme, uz stalni posao. Bateriju sam radio sam, iz nule, a ćelije mi je donirao bivši zaposlenik "Rimca" Teo Žikić nakon što je vidio projekt na Facebooku.
On ima firmu "Torp" u Rijeci, koja se bavi razvojem i proizvodnjom komponenti za električna vozila. BMS (battery management system) sustav je koji se brine za ćelije u baterijskom paketu, a ujedno je i "mozak" barke koji je originalno razvijen za električni skuter, no lako se iskoristio i za sve funkcije potrebne za električnu barku.
On također nudi funkcije poput gledanja statusa napunjenosti baterije preko mobitela, a i sve ostale podatke, kao što su potrošnja struje i količina struje koja ulazi preko solarnih panela. Također, nudi funkciju zaključavanja pogona i puno drugih geeky informacija o bateriji, te razna podešavanja. Kontroler punjenja za struju iz solarnih panela radila je hrvatska tvrtka "Infoton", te su ga podesili na radni napon moje baterije. Kontroler motora je jednostavni PWM modulator od 10 kW. Solarni paneli su 500 W ukupno.
Električni motor koji je ugrađen je 40 godina stari Rade Končar iz električnog viličara, koji se, nažalost, ipak pokazao kao najslabija karika cijelog sustava te se trenutno nakon otprilike 60 minuta vožnje pregrije.
Problem ću probati riješiti na način da se motor hladi morem. Ipak je ovo prototip koji se još testira i poboljšava. Cijeli je projekt sniman i dokumentiran na YouTube kanalu. Trenutno su objavljene tri epizode, a još sedam ih je u montaži i uskoro će biti puštene – Šturlić detaljno opisuje svoj projekt.
Eto, stigla ponuda za posao
Budući da se baterija preko solarnih panela puni pomoću sunčeve energije, koliko na taj način barka može ploviti i kojom brzinom? I što kad je oblačno?
– Barka plovi putnom brzinom od 3,2 čvora i tako može prijeći preko 16 Nm. Solarni paneli mogu taj domet poboljšati za 30 posto. Naravno, povećanjem brzine domet drastično pada jer opterećenje na pogon većom brzinom u moru raste eksponencionalno.
Tako bi maksimalnom brzinom od 4,7 KTS domet bio samo 4 Nm. Kad je oblačno, efikasnost punjenja solarnih panela znatno pada, no oni i dalje pune. Po potrebi se baterija može izvaditi iz barke te se puniti na kućnoj utičnici. Baterija od 5 kWh dovoljno je lagana da je može nositi jedna osoba jednom rukom.
Što treba unaprijediti? Rekli ste da je motor slaba točka...
– Na barci je u planu još svašta napraviti, poput osvjetljenja palube, hladnjaka i reprodukcije muzike. Za motor je bilo poznato da će se pregrijavati, no jednostavno još nisam stigao uvesti hlađenje morem.
U međuvremenu mi se javilo podosta ljudi koji nude moderne "brushess" motore bez četkica koji već imaju u sebi napravljeno vodeno hlađenje, pa nije isključeno da stari Končar zamijenim novim i naprednijim motorom.
Što namjeravate s projektom, razmišljate li o poslovnom pothvatu izgradnje elektrobrodova na temelju ovog prototipa? Jesu li elektrobrodovi budućnost?
– Svaki dan dobivam razne ponude za suradnju, pa i zainteresirane investitore. Stvarno je zanimljivo i već imam neka nova poznanstva. Tako sam nedavno upoznao osnivača tvrtke "Icat", koja proizvodi vrlo impresivne električne solarne katamarane! Bio sam u njihovoj tvornici, gdje je bio i solarni katamaran. Raspravljali smo o mogućoj suradnji, a dobio sam i ponudu za posao – kaže Tino Šturlić.
Mirno more, meštre – na solarni pogon...