Teško se u Hrvatskoj na kraju tekuće godine može naći priča tako dobra, uspješna, atraktivna i prepuna potencijala kao što je to priča o velebnim palačama u Zadru: Kneževa i Providurova palača, koje se nalaze u samom centru stare gradske jezgre, EU sredstvima su obnovljene, povezane i održiva "art-bajka" je započela: na 7000 četvornih metara u prosincu su stigle probrane umjetnine iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, koje će tu ostati dvije godine, ali to je tek dio priče… Treba se vratiti na prvu rečenicu i obznaniti/ponoviti "urbi et orbi" da su tako izvanredan projekt napravili zadarski arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić, da je Zadar među rijetkim gradovima u Europi koji u staroj gradskoj jezgri ima toliko veliku arhitektonsku cjelinu namijenjenu samo kulturi, te da je već nazivaju zadarski Pompidou zbog specifične vanjske arhitektonske ‘zmije‘ koja drži strukturu i hodnik je za komunikaciju. Njome je "u tkivo palače utisnut čelični konstrukt, vijugavi stakleni hodnik koji zajedno s mrežom stubišta, dizala i mostova poput paukove mreže povezuje sve etaže i sve sadržaje", kako su kazali arhitekti. Posjetitelji se njome uspinju sve do krovne etaže, "gdje i sam grad postaje važan eksponat."
Dakako da Letilović i Pedišić, čiji je drugi dio projekta, Providurova palača, otvorena ove godine u travnju, nisu mogli proći nezapaženo: nagrađeni su za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva u 2021. godini nagradom "Viktor Kovačić" od Udruženja hrvatskih arhitekata, ali i godišnjom nagradom "Vladimir Nazor" Ministarstva kulture.
Kneževa i Providurova palača postale su monumentalan građevinski sklop u staroj jezgri Zadra, čijom je obnovom grad dobio ne samo impozantni izložbeni prostor koji može primiti i najzahtjevnija umjetnička ostvarenja, već i brojne druge sadržaje, od multimedijalne dvorane za projekcije filmova, predavanja i konferencije, do čitaonice, koncertne dvorane i Koncertnog ureda, te skorog uređenja muzejske suvenirnice, kafića, restorana, ali i muzejskog arhiva, Galerije umjetnina…
Čelična rešetka na krovu kompleksa je komunikacijska i konstrukcijska "kičma" projekta bez koje čitava zgrada ne bi mogla funkcionirati: u njoj su skriveni svi instalacijski uređaji nužni za kondicioniranje sklopa ovako složene namjene; ogromna brojka pospremljenih jedinica klimatizacijskih uređaja, ventilacijskih kanala i prateće infrastrukture. Ovaj "neočekivani parazit" u obliku zmije prožima, integrira i oživljava povijesnu strukturu: ne možete se oteti dojmu da su okamine povijesnih palača "priključene na aparate" koji ih održavaju na životu.
Više od 13 milijuna eura koštala je cjelokupna obnova dvije palače – najprije Kneževe, potom Providurove, čime je nastao kompleks "Dvije palače". Najveći dio novca, zaslugom Odjela za EU fondove Grada Zadra, povučen je iz europskih bespovratnih sredstava. Obje palače doživljavale su razne promjene od 13. stoljeća, a krajem 19. stoljeća ujedinjene su u kompleks Namjesništva, namijenjen zemaljskoj vladi Dalmacije. Danas, nakon obnove, Providurova i Kneževa palača u Zadru čine najmonumentalniji građevinski sklop u staroj jezgri grada Zadra.
- Dovršetak II. Palače, aktivnosti u njima, od izložbenih preko koncertnih, književnih i drugih programa, zauvijek mijenjaju kulturnu sliku Zadra. Kvaliteta, broj programa, sadržaj, suradnje, novi modeli rada, nova iskustva, razmjena znanja i učenja, sve to se događa upravo tamo na terenu, a broj posjetitelja koji u prvih osam mjeseci broji više od 30.000, govori da je naš recept za kulturu dobar: kultura je prvenstveno namijenjena nama, građanima Zadra, a ako je mi s radošću konzumiramo i u njoj sudjelujemo, svaki gost grada bit će više nego voljan priključiti se i sudjelovati u autentičnom i dinamičnom životu sredine koju posjećuje, štoviše, u nju se opetovano vraćati – kaže Dina Bušić, pročelnica Odjela za kulturu Grada Zadra. Pročelnica Bušić o izloženih 200 umjetnina iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u prostor Providurove palače kaže da je to "poprilično smion projekt."
- U intenzivnom traganju za sadržajem koji će na najvišoj razini lansirati ovaj izuzetan prostor na mapu hrvatskih centara vizualnih umjetnosti, osmislili smo projekt koji će prvenstveno građanima, a zatim i gostima Zadra, omogućiti direktan susret najvećim djelima naše nacionalne umjetnosti od 1850. naovamo, s majstorski osmišljenom koncepcijom ravnatelja NMMU-a Branka Franceschija. Izuzetno me veseli činjenica da će studenti povijesti umjetnosti, ali i drugih odjela našega Sveučilišta, te školarci i svi ostali zainteresirani građani u svome gradu svraćati u Providurovu palaču da bi se divili Bukovčevom "Gundulićevom snu", da bi prošetali oko Kršinićevih "Plesačica", obišli "Djevojku s lutnjom" Ivana Meštrovića, inspirirali se radovima uvijek intrigantnog Dalibora Martinisa i brojnih drugih hrvatskih umjetnika. Ovaj projekt, sigurna sam, naići će i na izuzetan prijem kod turista i gostiju grada. Najbolje od hrvatske moderne nacionalne umjetnosti pronaći će tu, na moru, među UNESCO-om zaštićenim bedemima, u našem prekrasnom Zadru – kazala je Bušić.
Gradonačelnik Zadra Branko Dukić ističe da Dvije palače treba staviti u širi kontekst s uređenim gradskim bedemima i još tri aktualna gradilišta: kompleksom samostana svetog Nikole, zgradom bivše Tehničke škole za potrebe Sveučilišta, te novim Centrom za mlade.
- U nepunih sedam godina u Zadru neće biti samo sanirane ratne i povijesne ruševine, nego je stvoren potpuno novi kulturni identitet. Mi dovršavamo proces revitalizacije kulturne i povijesne baštine i nastavit ćemo s njezinom interpretacijom kao važnim motivom zadarskog kulturno turističkog proizvoda. Ujedno je to i najbolji način za očuvanje gradske jezgre od devastacije. Sve to donosi novu dinamiku življenja u gradsko povijesno središte i kulturne programe tijekom čitave godine. A budući da je turizam prvenstveno industrija doživljaja, Zadar se ovakvim sadržajima postavlja na potpuno nove pozicije svjetskog turističkog tržišta – naglasio je Branko Dukić. Za Providurovu palaču gradonačelnik je kazao da je stvoren prostor koji će postati "kulturni dnevni boravak, dostupan i otvoren za svakog sugrađanina i posjetitelja tijekom cijele godine."
- Siguran sam da će uvijek novi korisnici biti ključni poticaj u zajedničkom stvaranju novih zadarskih kulturnih navika. Neka naša djeca i djeca njihove djece u ovim prostorima žive kulturu svaki dan. Oživimo ovaj prostor i obogatimo Zadar. Mnogi su utkali djelić sebe u ovaj prevrijedan kompleks u urbanom tkivu Zadra i treba im uputiti zahvalu za to. Predugo bi bilo kad bi moja zahvala išla posebno svakom pojedincu. Zato hvala Zadranima, ali hvala i svim našim partnerima, na poseban način Ministarstvu kulture i medija, te Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova koji su u ovom projektu potvrdili nacionalni značaj Zadra za budućnost kulturnog života Hrvatske – zaključio je gradonačelnik Zadra Branko Dukić.
