- Ovo ovdje, smješteno u uglu, kolokvijalno nazivamo kutak UDBE. Na stolu je pisaća mašina tipična za 70-te godine, no puno važnije, tu su formulari koje je UDBA koristila kod ispitivanja nepodobnih građana. Možete vidjeti kako su formulari izgledali – kaže nam arhivist Ante Trošeljac, dok s njim obilazimo „mračne“ podrumske prostore zgrade Državnog arhiva u Zadru, koje još više naglašavaju mračne dane brojnih Hrvata koji su na svojoj koži osjetili i doživjeli rad UDBE.
Podrumske prostorije zadarskog Državnog arhiva nisu prostori u kojima se čuva građa ove institucije, već je to izložbeni prostor Arhiva gdje su se u petak postavljali artefakti za izložbu koja se otvara u utorak, 14. svibnja, i koja će privući vjerojatno najveći broj posjetitelja do sada u taj prostor.
U izložbene dvorane odvojene masivnim zidnim lukovima stigli su brojni eksponati za izložbu „Arheologija otpora: otkrivanje zbirki kulturne opozicije u socijalističkoj Hrvatskoj“, s artefaktima koji otkrivaju tko je i kako nastradao u Hrvatskom proljeću i što su bila teška „krivična djela“ zbog kojih su 70-ih godina ispitivani, prisluškivani i progonjeni mnogobrojni Hrvati. Tako se, već na samom plakatu, redom spominju „cenzori, udbaši, praksisovci, disidenti, emigranti, omladinci, vjernici, umjetnici, feministice, ideolozi...“
Autori izložbe su Nenad Bukvić i Teodora Shek Brnardić, koji su u sklopu projekta Courage (Povezivanje zbirki – razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama) prošle godine izložili spomenute artefakte u Zagrebu.
Međutim, dolazak ove izložbe u Zadar je zadarski Državni arhiv iskoristio da zaviri u svoje spise i time izložbu obogati „zadarskim doprinosom“ u kojem će se prepoznati, rado ili ne, brojni Zadrani. Odabir iz fondova i zbirki Državnog arhiva u Zadru napravio je arhivist Ante Trošeljac. Njega i restauratoricu Marcelu Ostojić u petak smo zatekli u podrumskim izložbenim prostorima Državnog arhiva, gdje „skidaju prašinu“ sa krivičnih prijava Sekretarijata javne sigurnosti ispisanih 70-ih godina u Miliciji Zadar.
- Evo, ovo je krivična prijava stanice milicije iz rujna 1970. godine, mora da je bilo „gadno“ jer im ovdje nisu bili poznati počinitelji – kaže nam Ante Trošeljac, pokazujući fotografije „strašnih krimena“ zbog kojih je milicija bila na nogama. Radi se o prohrvatskim grafitima koji su preko noći osvanuli ispisani po Zadru, svi su fotografirani i te fotografije čine dio izložbe, a na grafitima po zadarskim zgradama bilo je ispisano, primjerice „Hoćemo hrvatsku državu!“.
- Razumljivo je da vam ne mogu pokazati sve fotografije iz spisa, otvorenje izložbe je u utorak. Nismo još ni donijeli sve što planiramo izložiti – objašnjavao je Trošeljac, vadeći originalne dokumente na kojima su osvrti na sjednice zadarske Komunističke partije. Vidimo i izvučene papire iz policijskih (milicijskih) dosjea, isječke iz nekih brojeva tjednika „Narodni list“, te mnoštvo primjeraka „Zadarske revije“.
- U trećem broju „Zadarske revije“ glavni i odgovorni urednik postaje Ivan Aralica, možete pogledati uvodnik, to ćemo uvećati i izložiti – objašnjavao je Trošelj, dok na zidu, već izložen, vidimo isječak iz „Vjesnika“, u čijem tekstu SUBNOR oštro napada Aralicu i njegovo djelo „Život sa stricem“. Naslov članka je „Osuda scenarija „Život sa stricem“.
Tako je izložba, koja će vjerojatno otputovati u još neki grad, u Zadru dobila svoju nadopunu, svoj „paviljon“ u kojem će se održati i samo otvorenje.
Uočili smo i beogradski časopis „DELO“ iz 1965. godine, koji je na izložbi stoga što je bio dio sudskog spisa kao dokazni materijal protiv Mihajla Mihajlova zbog njegovih tekstova „Leto moskovsko“. Mihajlova je UDBA uhitila upravo u Zadru, gdje je bio zaposlen na fakultetu. Zbog tih tekstova osuđen je na zatvorsku kaznu.
- Puno je zadarskih imena koja smo izvukli na svijetlo dana i time, vjerujem, na dobar način nadopunili izložbu Hrvatskog državnog arhiva i Hrvatskog instituta za povijest, koja je već po sebi izvanredna – kazao je Ante Trošeljac.
Izložba je dio projekta COURAGE koji se bavi otkrivanjem brojnih dokumenata i predmeta iz javnih institucija ili privatnog vlasništva, a koji svjedoče o skupinama i pojedincima, onima koji su izražavali kritičko neslaganje s komunističkim režimom i njegovom kulturnom politikom.