Zvala se Kalpurnija i bila je bogata i moćna Rimljanka na početku prvog stoljeća. U uvali Caska na otoku Pagu imala je posjed na kojem je podigla svetište egipatskim bogovima pa se hrvatski arheolozi i povjesničari nadaju da bi Kalpurnija mogla postati turistička atrakcija na Jadranu...
- Kalpurnija Pizon bila je pripadnica jedne od najpoznatijih i najutjecajnijih rimskih obitelji, čiji su članovi nerijetko bili senatori, konzuli, namjesnici i drugi istaknuti službenici. Njezina je imenjakinja, primjerice, bila treća ili četvrta Cezareva supruga. U političkim previranjima na početku vladavine cara Tiberija Pizoni su izvukli kraći kraj. Kalpurnijin stric, Gnej Kalpurnije Pizon, bio je optužen za trovanje Tiberijeva posinjenog nećaka i nesuđenog cara Germanika, a osuđen je zbog neodobrenog premještanja vojnih trupa iz svoje provincije. Počinio je samoubojstvo prije donošenja presude. Kalpurnijin je otac, Lucije Kalpurnije Pizon, bio optužen za uvredu cara, no svoju nevinost nije mogao dokazati jer je i on umro prije donošenja presude - pojasnila je dr. Inga Vilogorac Brčić, docentica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja je s kolegama Majom Grisonic, Nikolom Cesarikom i Davidom Štrmeljem objavila znanstveni rad o Kalpurnijinim oltarima u Vjesniku Arheološkog muzeja u Zagrebu.
U vrijeme kad je rimski car Tiberije (14. - 37. godine) zabranio štovanje egipatskih bogova, čija se popularnost širila Sredozemljem, moćna, bogata Rimljanka Kalpurnija na vlastitome posjedu u uvali Caska na otoku Pagu usudila se podizati im oltare u privatnom svetištu.
- Kalpurnijevci Pizoni imali su posjede u uvali Caska na Pagu, koje im je najvjerojatnije dodijelio car August. Neposredno nakon očeve smrti Kalpurnija je naslijedila njegov posjed. Na njemu je, izvori svjedoče, ponosna rimska matrona dala podignuti privatno svetište posvećeno egipatskim bogovima u spomen na oca i strica. Egipatski su kultovi potvrđeni dragocjenim nalazima i drugdje na hrvatskome povijesnom prostoru, ponajviše u prometnim dalmatinskim lukama, no ovo se svetište ističe zbog dramatičnog političkog konteksta koji je doveo do njegova podizanja - rekla je Inga Vilogorac Brčić.
Ističe kako su od 2003. godine provedene brojne arheološke kampanje u uvali Caska na Pagu, kako na kopnu, tako i u podmorju. Projekt "CissAntiqua" vodile su Irena Radić Rossi sa Sveučilišta u Zadru i Giulia Boetto iz Centra Camille Jullian u Aix-en-Provence, a ta su istraživanja posebno posvećena otkrivanju podmorskih nalaza, uključujući četiri potopljena broda, i ostalih lučkih struktura. Također, Anamarija Kurilić sa Sveučilišta u Zadru vodila je istraživanja nekropole na jugozapadnoj strani uvale Caska, gdje su otkriveni ukopi od 1. do kraja 3. stoljeća po Kristu, dok je u sjeveroistočnom dijelu uvale tvrtka Geoarheo, pod vodstvom Gorana Skelca, iskopavala skladišne i proizvodne prostore rimske vile iz ranocarskog doba.
- Dosad su pronađena četiri oltara koja su bila dio Kalpurnijina svetišta. Prije tri godine nađen je najreprezentativniji, jedinstven u rimskom svijetu zbog nekoliko činjenica: drugdje dosad nije nađena posveta četvorki - Izida, Serapis, Oziris i Anubis. Jedina je to rimska posveta na kojoj se Izida naziva Gospodaricom zemlje i mora, Anubis Nalaznikom i Čuvarem Svetinja, a prva je na kojoj je Izida ‘Tisućuimena‘. Posveta Izidi koja jamči pravdu, a Anubisu i Ozirisu koji štite pokojnike Kalpurniji je bila važna zbog sjećanja na oca i strica. Oltar je podignut najvjerojatnije za cara Kaligule (37. - 41. godine), koji je dokinuo zabranu egipatskih kultova, a čuva se u Gradskom Muzeju Novalja - kazala je Inga Vilogorac Brčić.
Naša sugovornica ističe kako su prva dva oltara s Kalpurnijinim posvetama izgubljena, no postoje zapisi njihovih oštećenih natpisa, iz kojih nije jasno kojoj božici Kalpurnija posvećuje.
- Treći se danas nalazi na privatnom posjedu. Prvi redak njegova natpisa čini se da je namjerno kriptičan jer je sadržavao ime božice čiji je kult bio zabranjen. Stoga smatramo da je podignut tijekom Tiberijeve vladavine. Zahvaljujući analogijama četiriju natpisa jasno nam je da je Kalpurnija svaki put posvetila upravo egipatskoj božici Izidi. Njezini su spomenici u Caskoj ne samo najranija i najvažnija potvrda egipatskih kultova na hrvatskome povijesnom prostoru, nego i svjetska senzacija zbog svojih formalnih karakteristika i političkog konteksta nastanka Kalpurnijinog svetišta - ustvrdila je Inga Vilogorac Brčić, koja će s kolegama uskoro objaviti znanstveni rad o Kalpurniji u prestižnom francuskom časopisu Bibliotheca Isiaca.
- Izvan kruga domaćih i inozemnih znanstvenika, koji se bave rimskom poviješću, arheologijom i epigrafijom, malo tko zna za jedinstvenu priču o Kalpurniji - uglednoj Rimljanki koja je na Pagu potajno štovala zabranjene kultove egipatskih bogova. Stoga pripremamo i monografiju za širu publiku u nadi da će potaknuti nova arheološka istraživanja njezina privatnog posjeda, da će njezini oltari biti adekvatno zbrinuti i prezentirani široj javnosti i da će Kalpurnija zasluženo postati turistička atrakcija i simbol Caske, Novalje i Paga - zaključila je Inga Vilogorac Brčić.