Stemi se u posljednje vrijeme snažno angažirao na promociji znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) u obrazovanju, a u tome ga je podržao i Infobip
Infobip i Damir Sabol investirali su u Stemi, hrvatski startup koji je razvio prvog hrvatskog edukativnog robota i koji je oko njega razvio edukacijsku platformu koja žanje dobre rezultate u SAD-u.
Trojka je to objavila na jubilarnoj 10. Infobip Shift konferenciji u Zadru. Riječ je o prvoj investiciji Infobipa u neki startup dosad. Infobip je dosad preuzimao i sam primao investicije, ali sam to nije činio.
Detalje zasad nisu željeli otkriti. Umjesto toga, u Stemiju navode da pripremaju veliko iznenađenje za kraj rujna u Zagrebu. Stemi se u posljednje vrijeme snažno angažirao na promociji znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) u obrazovanju, a u tome ga je podržao i Infobip. Usto, startup Stemi jedan je od prvih članova programa kojim hrvatski jednorog potiče mlade tehnološke tvrtke iz cijelog svijeta da koriste njegovu tehnologiju – Infobip Startup Tribea.
Veliki interes
Konferenciju Infobip Shift ove godine prati više od 13.000 posjetitelja. U Zadru se uživo, u Dvorani "Krešimir Ćosić", okupilo više od 3000 posjetitelja, a karte za online praćenje konferencije kupilo je njih više od 10.000. Time je ovogodišnji Shift, prvi u okviru Infobipa, prerastao u najveću developersku konferenciju ne samo u Hrvatskoj mego i u Europi.
Ivan Burazin, član uprave Infobipa za odnose s developerima, na otvaranju konferencije pohvalio se da Infobip ima globalno najbolju komunikacijsku platformu koja se prodaje po modelu usluge.
– Ove godine smo prvi put u okrilju Infobipa. Zato se sad zovemo Infobip Shift, ali smo i dalje Shift, a ove se godine bavimo onim što rade programeri: rješavanjem problema – kaže Burazin.
Na pozornicu je potom izišao Izabel Jelenić, suosnivač i glavni tehnički direktor, kratko pozdravivši okupljene i poručio im da "tek počinju". Slogan je to Infobipa, koji nakon što je postao prvi hrvatski jednorog jača svoje operacije i aktivno preuzima druge tvrtke. Prvo je preuzeo američki OpenMarket, zatim hrvatsku franšizu konferencija za developere Shift, a potom i irsku tvrtku Anam Technologies. Upravo stoga se nagađa da je tržišna vrijednost prvog domaćeg jednoroga daleko nadmašila lanjskih milijardu dolara.
Kent C. Dodds, jedan od najpoznatijih govornika u developerskim krugovima, kaže da je srž developerskog posla u rješavanju problema, ali na pametan način.
– Ključ uspjeha nije u repetitivnom hvatanju problema i njihovu rješavanju, nego u traženju najboljih rješenja koja će posljedično stvoriti najmanje novih problema – kaže C. Dodds.
Pratiti korisnika
Pri tome se osvrnuo na izjavu Elona Muska koji tvrdi da je najčešći problem pametnih inženjera da se prime u koštac s rješavanjem problema koji ne postoje. No, nije Elon jedini koji je stekao takvo životno iskustvo.
Programer koji sebe naziva jednim imenom Kitze kaže da je prije koju godinu dobio VC investiciju za aplikaciju za dostavu hrane. Navodi da je to tada bila egzotična usluga. Ne kao danas, kad je postalo uobičajeno naručivati hranu preko mobilnih aplikacija.
– Moj prijatelj i ja smo, kad smo dobili investiciju, od ulagača dobivali pitanja poput kako ćemo privući kupce i dostavljače, gdje ćemo skladištiti skutere za dostavu i slično, a nas dvojica smo se, umjesto rješavanja tih problema, bavili animiranjem polja u kojem korisnik upisuje lozinku jer se nama to činilo cool – kaže Kitze.
Navodi da ga je to naučilo jednoj od najvažnijih lekcija u životu.
– Najvažnija stvar za developera je da prati što korisnik traži, a ne da sam to pretpostavlja ili nameće zato što je to navodno trend – kaže Kitze.
Takav pristup programiranju pozdravlja i danski programer David Heinemeier Hansson, partner u Basecampu i autor jednog od najpoznatijih programerskih okruženja na svijetu danas – Ruby on Railsu. On tvrdi da je development, unatoč porastu broja programera i velikoj potražnji, paradoksalno, postao sporiji. Aplikacije se razvijaju sporije. Tumači, pak, da je to stoga što trendove postavljaju velike korporacije koje razmišljaju i djeluju sporo.
– Developerima treba omogućiti da brzo mogu napraviti aplikacije bez mnogo VC kapitala. Zato se treba boriti protiv monopola BigTech kompanija, ali treba biti pametan oko toga. Tu borbu danas mogu izvojevati samo države, kao što je Južna Koreja pokazala donijevši zakon protiv Applea i Googlea i ponudila developerima alternativu u naplati svojih aplikacija – zaključuje Heinemeier Hansson.
Infobip Shift konferencija održava se pod medijskim pokroviteljstvom Hanza Medije.