Nožni biljar, ljuljačka za parove, zmijolika klupa sa zagonetkama, klupa s panoom za oglašavanje te klupa i stol u obliku broda, pet je prijedloga odmorišta za pješake postavljenih na početku ulice Stjepana Radića kod gradskog mosta. Te parklete iliti ekstenzije pješačke staze koje omogućuju zadržavanje, okupljanje i spontano sjedenje, osmislili su i izradili učenici Tehničke škole i Strukovne škole Vice Vlatkovića iz Zadra, uz mentorsko vodstvo četiri arhitekta iz berlinskog kolektiva ConstructLab. Projekt je nastao u sklopu Gradinice MINI, dijela ovogodišnje 5. Gradionice koja je posvećena temi javnog pješačkog prostora na primjeru Ulice Stjepana Radića kao potencijalne pješačke zone.
- Ovo je rezultat jednotjedne radionice i zajedničkog rada studenata i njihovih mentora. Dva dana su projektirali, dva dana krojili i izrađivali modele i sada ih vidimo ovdje izložene. Nijedan rad ne želim posebno isticati, svaki je na svoj način zanimljiv, a na ovom mjestu ostat će najviše mjesec dana – kaže Petar Kozina, predsjednik Zadarskog društva arhitekata (ZDA) koje Gradionicu provodi u suradnji s Gradom Zadar i Goethe Institutom Kroatien. Suradnja s njemačkim institutom počela je prošle jeseni na projektu Žedni grad, a ona im je sada omogućili dolazak u Zadar gostiju iz uglednog arhitektonskog kolektiva iz Berlina u kojem djeluju Alexander Römer, Patrick Hubmann, Dan Doročić i Dan Roth.
Prostor izložbe učeničkih radova i proširenja pješačkog prostora nalazi se zapravo na šest mjesta za parkiranje. Rezerviran je na mjesec dana i pitanje je koliko će na tom mjestu izdržati vremenske prilike i vandalizam.
- Nadam da će ljudi imati razumijevanju i ekipi iz srednje škole koja je stvarno dala truda i tjedan dana vrijedno radila na ovome, da će u što većoj mjeri ostati sačuvano – govori predsjednik ZDA.
Radićevu ulicu karakteriziraju sukobljene interesi različitih aktera, javnih i privatnih korisnika, a cilj je kroz tzv. urbana pregovaranja, iznjedrit skup različitih faktora koji tu ulicu oblikuju. Odnosno, dobiti odgovor na pitanje kako zadovoljiti sve interese, privatne i javne, u prostoru koji je primarno javan, i zbog svoje javnosti treba svakome omogućiti da se u njemu izrazi. No, koliko je takva transformacija Radićeve u pješačku zonu stvarno moguća, drugo je pitanje...
- Budućnost ulice Stjepana Radića vidimo u dužem vremenskom intervalu kada neke ulice prolaze kroz promjene, dobivaju druge oblike i načine korištenja, iz dvosmjernih postaju jednosmjerne, iz jednosmjernih u pješačke zone. Mi želimo potaknuti da se osim samog ”šminkerskog” preuređenja Ulice Stjepana Radića, počne razgovarati o izmjenama njenih funkcija i načinima korištenja. Ulica je pješačke dimenzije i veže povijesni centar, Poluotok, s kojeg se zbog turistifikacije sve više sadržaja iseljava, s bivšom vojarnom u Ulici Stjepana Radića koja postaje novi centar javnih funkcija (Gradska knjižnica, Policija, Općinski i Trgovački sud, županijske institucije, srednja škola, Centar za mlade, prometne postaje...). Ona je aorta koja povezuje ta dva prostora, ta dva gradska centra. Sama vrvi gradskim životom i po mnogočemu je najprometnija gradska ulica – naglašava.
- Svaka Gradionica do sada je imala za cilj neku promjenu, da se makar u mentalnoj svijesti stanovnika i onih koji upravljaju ovim prostorom, nešto dogodi. Grad Zadar je u suradnji s ZDA izrazio veliko zadovoljstvo temom širenja javnih površina jer oni već niz godina rade na tim stvarima. Kada pogledamo što se događa na Poluotoku, gdje se pješačke površine šire, a u njihovo uređenje i održavanje ulaže (Muraj, obnova Rive, Forum, Trg Petra Zoranića, ŠC Višnjik) Grad stvarno ima interesa sudjelovati u ovakvim projektima i idejama - zaključuje arhitekt Kozina.
